Izrael bi mogao da pokuša da ošteti ili uništi podzemno iransko nuklearno postrojenje Fordo slanjem specijalnih jedinica, ukoliko SAD ne budu voljne da upotrebe svoje "bunker-buster" bombe, izjavio je jedan zvaničnik iz administracije Donalda Trampa.
Postrojenje za obogaćivanje goriva Fordo (Fordow Fuel Enrichment Plant), ukopano je duboko ispod planina u blizini svetog grada Koma i jedno je od najtajanstvenijih i najčuvanijih nuklearnih objekata Irana.
Centrifuge za obogaćivanje uranijuma koje se nalaze u zaštićenim komorama sposobne su da proizvode uranijum gotovo do nivoa potrebnog za izradu nuklearnog oružja, a pristup objektu strogo nadzire Islamska revolucionarna garda (IRGC), prenosi Dailymail.
Postrojenje je izgrađeno uprkos međunarodnom pritisku i postalo je poznato javnosti tek nakon što su zapadne obavještajne službe 2009. godine otkrile njegovo postojanje. Izgrađeno je na dubini od oko 90 metara kako bi bilo zaštićeno od vazdušnih napada.
Samo SAD poseduju municiju vrste MOP (Massive Ordnance Penetrator) sposobnu da prodre do te dubine. Ipak, predsjednik Donald Tramp je odluku o ulasku SAD u rat odložio za 14 dana:
– Imamo sposobnost da uništimo to postrojenje ali to ne znači da ćemo to i učiniti – rekao je Tramp.
Jedan američki zvaničnik rekao je za portal Axios da je Izrael obavijestio Trampovu administraciju da, iako možda neće moći da prodru dovoljno duboko bombama, “možda mogu to da urade ljudima”. To otvara mogućnost za smjelu operaciju na terenu što neće biti bez presedana.
U septembru su izraelske specijalne snage raspoređene u Masjafu u Siriji, gdje su izvele napad na podzemno postrojenje za proizvodnju raketa, za koje su tvrdile da je “glavno iransko proizvodno postrojenje u našem regionu”.
Izraelska obavještajna agencija Mosad takođe je dokazala svoju sposobnost da djeluje na teritoriji Irana izgradila je tajnu bazu za napadačke dronove koji su korišćeni za sabotažu iranskog PVO sistema prije početnog napada prošlog petka.
Međutim, Fordo je jedno od najvažnijih i najbolje zaštićenih nuklearnih postrojenja Irana, i svaka izraelska vojna operacija sigurno bi naišla na ogroman otpor.
Iran je dugo decentralizovao i skrivao aspekte svog programa upravo u očekivanju takvih scenarija.
– To znači da, ukoliko ne postoji kontinuirani međunarodni pritisak, robusne inspekcije i političke promjene unutar Irana, režim može, i vjerovatno hoće, da ga obnovi tokom vremena zahvaljujući svojoj naučnoj bazi i globalnim mrežama nabavke na crnom tržištu – rekao je Krig.
Krig je takođe tvrdio da bi kontinuirani napadi Izraela mogli imati suprotan efekat od željenog.
Napadi na iranski nuklearni program mogli bi “učvrstiti uverenje Teherana da nuklearno odvraćanje nije samo opravdano već i neophodno za opstanak režima”.
– Umjesto da zaustave iranski nuklearni program, napadi bi mogli poslužiti kao snažna potvrda logike koja pokreće dugoročne nuklearne ambicije Irana, kao što je odvraćanje kroz kapacitete – smatra Krig.
Teheran je više puta insistirao da je njegov nuklearni program mirnodopske prirode i da nikada nije nameravao da napravi bombu, uprkos strahovima Izraela i Zapada.
Međutim, njegove stalno rastuće zalihe obogaćenog uranijuma potrebnog za proizvodnju atomskog oružja izazvale su veliku zabrinutost.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAЕA), nuklearni nadzorni organ UN, saopštila je da je iranska aktivnost “stvar za ozbiljnu zabrinutost”. Dan pre iznenadnog napada Izraela, IAЕA je presudila da je Iran prekršio svoje obaveze zaštite.
Iran je kritikovao “politički motivisanu” odluku, najavljujući da će ojačati svoj nuklearni program novim postrojenjem za obogaćivanje na “bezbjednoj lokaciji”, prenosi Telegraf.
