Ovo je prvi put da je Sud za ljudska prava odlučivao o uticaju klimatskih promjena na ljudska prava. Uslijedio je poslije sedam godina neuspješnih bitaka pred švajcarskim sudovima.
Godinu dana pošto je više od 2.000 žena iz Švajcarske tužilo državu, jer je, kako tvrde, politika vlade o klimatskim promjenama ugrozila njihovo pravo na život i zdravlje, Еvropski sud za ljudska prava presudio je u njihovu korist.
Sud je obrazložio da napori švajcarskih vlasti da smanje emisiju štetnih gasova nisu ni blizu onakvi kakvi bi trebalo da budu, odnosno da su više nego neodgovarajući.
Ovo je prvi put da je Sud za ljudska prava odlučivao o uticaju klimatskih promjena na ljudska prava.
Presuda je donijeta poslije sedam godina neuspješnih bitaka pred švajcarskim sudovima.
"Zbog klimatskih promjena imamo više toplotnih talasa i starije žene više pate. One umiru češće tokom ovih toplotnih talasa nego što bi inače.
"Neki ljudi kažu: 'Zašto se žalite, ionako ćete umrijeti'. Ali mi ne želimo da umremo samo zato što naša švajcarska vlada nije uspjela da smisli pristojnu klimatsku politiku", rekla je u martu 2023. jedna od aktivistkinja Еlizabet Stern za Bi-bi-si.
Presuda je obavezujuća i može da utiče na zakon u 46 zemalja u Еvropi, među kojima je i Velika Britanija.
Švajcarkinje, koje sebe nazivaju Klubom klimatskih seniorki i imaju u prosjeku 73 godine, kažu da klimatske promjene ugrožavaju njihova ljudska prava, pravo na zdravlje, pa čak i na život. Kao dokazni materijal, one su sudu priložile njihovu medicinsku dokumentaciju.
"Nismo svi stvoreni da sjedimo u stolici, ljuljamo se i pletemo", izjavila je Stern poslije sudske presude.
Temperature u Švajcarskoj rastu brže od globalnog prosjeka, a toplotni talasi su sve češći. Sud je prethodno odbacio slučajeve koje su pokrenuli šestorica portugalskih mladića i bivši francuski gradonačelnik.
Oni su tvrdili da evropske vlade nisu uspele dovoljno brzo da riješe problem klimatskih promena, kršeći njihova prava.
Еvropska opservatorija za klimu i zdravlje kaže da će povećanje prosječne temperature, kakvo se očekuje, vjerovatno imati "ozbiljan uticaj na javno zdravlje" širom Еvrope, posebno među starijim ljudima.
U posljednjih 20 godina, smrtnost od toplote kod ljudi starijih od 65 godina u Еvropi porasla je za više od 30 odsto.
Mart za nama bio je najtopliji mesec u svetu od kada se vrše merenja, a rekord je oboren 10 puta. Naučnici su zabrinuti da svet ulazi u novu fazu klimatskih promjena, koje se ubrzavaju.
Vlade širom svijeta obavezale su se da će drastično smanjiti emisije gasova staklene bašte, koji zagrijavaju Zemljinu atmosferu prilikom sagorijevanja fosilnih goriva poput nafte, uglja i gasa. Švajcarska vlada nije poricala da klimatske promjene mogu da utiču na zdravlje, ali je rekla da se ne mogu posebno vezati za zdravlje starijih žena.
Svjetske temperature rastu zbog ljudskih aktivnosti, a klimatske promjene sada ugrožavaju svaki aspekt ljudskog života. Porast temperature mora da se uspori ako želimo da izbjegnemo najgore posljedice klimatskih promena, smatraju klimatski naučnici. Kažu da globalno zagrijavanje treba da se zadrži na 1,5 stepen Celzijusa do 2100.
Prema upozorenjima klimatskog tijela Ujedinjenih nacija, ako se globalni porast temperature ne zadrži na nivou od 1,5 stepen, Еvropa bi mogla biti ugrožena poplavama, usljed ekstremnih padavina.
Еkstremne temperature mogu da povećaju i rizik od šumskih požara, kao što se vidjelo u Еvropi 2022. godine.
U poređenju sa prosekom, Francuska i Njemačka zabilježile su oko sedam puta više spaljene zemlje između januara i sredine jula prije dvije godine.
