Vodiči za preživljavanje, gomilanje zaliha i vježbe masovne evakuacije - Еvropa ubrzano razvija strategije kako bi pripremila svoje građane za rastuću opasnost od sukoba.
Brojne evropske zemlje objavile su ozbiljne smjernice posljednjih mjeseci, zamišljajući svakodnevne prostore kao što su garaže i podzemne stanice kao buduće bunkere, istovremeno naglašavajući psihološku otpornost stanovništva.
Osnovna poruka koju zemlje šalju je potreba za promjenom mentaliteta - za prelazak na "ratni način razmišljanja". Kao što je generalni sekretar NATO Mark Rute rekao na bezbjednosnom skupu u Briselu u decembru: "Vrijeme je da se prebacimo na ratni način razmišljanja."
Kako pišu zapadni mediji, poruka dolazi u vrijeme rastuće zabrinutosti među evropskim liderima, zbog "mogućnosti da će ruski predsjednik Vladimir Putin, ohrabren vojnom situacijom u Ukrajini, odlučiti da se preseli dalje na zapad". Treba istaći da je Moskva sve ti oštro demantovala.
Istovremeno, tradicionalni saveznik Еvrope - Sjedinjene Države - zauzimaju sve udaljeniji stav o evropskoj bezbjednosti, što izaziva sumnju da li će Sjedinjene Države zaista intervenisati u slučaju napada na članicu NATO.
Pitanje koje ostaje je - koliko su ove mere zaista efikasne i da li će građani uopšte ozbiljno shvatiti uputstva?
Еvropska komisija pozvala je sve građane da se obezbijede hranom i osnovnim potrepštinama u svojim domaćinstvima dovoljnim za najmanje 72 sata u slučaju krize. U smjernicama objavljenim u martu, naglasak je stavljen na stvaranje kulture "otpornosti" i "spremnosti".
Neke zemlje su takođe uvele sopstvene protokole za vanredne situacije, uključujući oružane sukobe. U junu prošle godine, Njemačka je ažurirala Opštu okvirnu direktivu o odbrani, koja predviđa gotovo potpunu promenu u svakodnevnom životu građana u slučaju rata.
U Švedskoj, priručnik "Ako dođe do krize ili rata" distribuiran je milionima domaćinstava, koji daje uputstva o tome kako postupiti u slučaju vanrednog stanja. U brošuri se navodi da će u slučaju rata biti aktiviran spoljni sistem upozorenja koji pokriva veći dio teritorije zemlje. Savjetuje se: "Uđite u kuću, zatvorite sve prozore i vrata, isključite ventilaciju ako je moguće".
Šveđanima se takođe daje posebna instrukcija u slučaju nuklearnog napada: da potraže sklonište kao u vazdušnom napadu, ističući da skloništa civilne zaštite nude najbolju zaštitu. Takođe se navodi: "Nivo zračenja značajno opada nakon nekoliko dana."
Za Finsku, zemlju sa najdužom kopnenom granicom sa Rusijom (1.340 km), odbrana državnog suvereniteta duboko je ukorenjena u kolektivnoj svijesti. Od 1950-ih, izgradnja skloništa pod stambenim zgradama i kancelarijama je zakonski obavezna u zemlji. Finska se, nakon decenije vojne neutralnosti, pridružila NATO-u 2023. godine.
Prema vladinim podacima, zemlja ima 50.500 skloništa - dovoljno za 4,8 miliona ljudi u zemlji od oko 5,6 miliona ljudi. U novembru, Ministarstvo unutrašnjih poslova izdalo je nove smjernice koje pokrivaju pripreme za duge nestanke struje, prekide vode i komunikacija, ekstremne vremenske uslove i potencijalni vojni sukob.
Sa druge strane, zemlje poput Portugala, Italije ili Velike Britanije različito doživljavaju opasnosti. Italija je više fokusirana na nestabilnost u susjednim zemljama na jugu, dok Britanci, čiji je "arhipelag posljednji put napadnut 1066. godine, osjećaju prijetnju od Rusije mnogo slabije", navodi Si-Еn-Еn.
