Od glavnog sekretara NATO-a do ukrajinskog predsjednika, dobar dio kandidata za Nobelovu nagradu za mir za 2023. obilježen je ratom u Ukrajini. Ipak, to ne znači da su i favoriti.
Među osobama i organizacijama predloženima Nobelovu odboru, nekoliko osoba čija su imena poznata povezano je sa sukobom u Ukrajini koji traje već gotovo godinu dana.
Popis kandidata tajan je najmanje 50 godina, ali hiljade predlagača mogu slobodno otkriti ime svog kandidata.
Dobitnik nagrade za 2023. biće objavljen početkom oktobra. Svake godine predlaže se više stotina imena. Prošle godine bilo ih je 343.
Poslanik norveške populističke desnice rekao je da će predložiti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je postao simbol otpora ruskoj invaziji pokrenutoj 24. februara 2022.
Isti poslanik kandidovao je i svog sunarodnika Jensa Stoltenberga koji po njemu "zaslužuje nagradu zbog svoj primjerenog rada u svojstvu glavnog sekretara NATO-a u teškom periodu za Savez: okrutne i neizazvane ofenzive na mirnog susjeda".
U igri su i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, kojeg je predložio predsjednik pakistanskog Senata zbog njegovih mirovnih napora "prije i tokom rata između Rusije i Ukrajine", prenosi N1.
Kandidovani su, takođe, Putinovi protivnici kao što je Aleksej Navaljni, borac protiv korupcije koji se nalazi u zatvoru pošto je bio žrtva pokušaja trovanja, te novinar Vladimir Kara-Murza, koji je takođe u zatvoru nakon što je preživio dva pokušaja trovanja.
Prošle godine nagradu su dobili ruska nevladina organizacija Memorial, koju je ruski sud raspustio, Ukrajinski centar za građanske slobode i bjeloruski militant Ales Bialiatski, koji je isto tako u zatvoru.
Godine 2021. nagradu su podijelili ruski novinar Dmitrij Muratov, glavni urednik Nove Gazete i filipinska novinarka Maria Ressa.
Norveška političarka Lan Marie Berg rekla je da je nominovala dvije aktivistkinje za klimu, 20-godišnju Šveđanku Gretu Tunberg, čije ime se spominje već godinama, i 27-godišnju Uganđanku Vanesu Nakate.
