Demokratska senatorka Elizabet Voren kandidovala se zvanično za predsjednicu SAD u gradu radničke klase - Lorensu u državi Masačusets. Svoju kampanju za 2020. zasnovala je na populističkom pozivu na borbu protiv ekonomske nejednakosti i izgradnju Amerike "koja je dobra za sve".
Najavljujući kampanju, Vorenova je odlučno pozvala na promjene, osudila "tjesnac" u kojem se našla srednja klasa, u situaciji u kojoj, prema njenim riječima, "bogati ne moraju da polažu odgovornost a svi ostali dobijaju premalo prilika za uspjeh", prenio je Glas Amerike.
Ona i njene pristalice nadaju se da će je ta poruka odvojiti od ostalih, brojnih kandidata za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke, i da će joj pomoći da prevaziđe kontroverze u vezi sa ranijim tvrdnjama o porijeklu iz zajednice američkih Indijanaca.
Iznoseći konkretne političke prijedloge, od zdravstvenog osiguranja za sve, finansiranog iz budžeta, do eliminisanja vašingtonskog "lobiranja kakvo sada postoji", izbjegla je da direktno napada predsjednika Donalda Trampa.
Umjesto toga se založila za "širi, institucionalni zaokret", pozivajući svoje pristalice da izaberu "vladu koja donosi drugačije odluke, odluke koje odražavaju američke vrijednosti."
Vorenova je svoju kandidaturu najavila u Masačusetsu, u siromašnom, industrijskom gradiću, i to na mjestu jedne fabrike gdje su prije oko 100 godina radnici, pretežno imigranti, stupili u štrajk.
Za političarku koja se godinama bori za prava potrošača, bila je to odgovarajuća lokacija da predstavi svoje ciljeve.
Ona je prvi istaknuti demokrata koji je pokazao interesovanje da se uključi u trku za Bijelu kuću, a na novogodišnje veče je formirala komitet čiji je zadatak bio da ispita izglede za njenu kandidaturu.
Vorenova se već suočava sa problemima. U protekle dvije nedjelje se dva puta izvinila što se, na početku svoje karijere, u više navrata pozivala na svoj identitet pripadnice zajednice američkih starosjedioce. Ta tvrdnja je dala municiju republikancima i mogla bi da baci sjenku na njenu kampanju.
