Ipak, uprkos prodoru svih tih vijesti u javnost, američke obavještajne agencije imaju manje informacija nego što bi željele o ukrajinskim operacijama te posjeduju daleko bolju sliku o ruskoj vojsci, njenim planiranim operacijama te uspjesima i neuspjesima, tvrde sadašnji i bivši američki zvaničnici, kako prenosi The New York Times.

Vlade često kriju informacije od javnosti zbog operativne bezbjednosti, ipak ovaj nedostatak informacija unutar američke vlade mogao bi otežati administraciji predsjednika Džoa Bajdena, koja šalje milijarde dolara Ukrajini u oružju, da odluči kako usmjeriti vojnu pomoć.

Američki zvaničnici kažu da im je ukrajinska vlada dala uvid u tek nekoliko tajnih brifinga ili pojedinosti o njihovim operativnim planovima, a ukrajinski zvaničnici su priznali da Amerikancima nisu rekli sve.

Američka obavještajna zajednica prikuplja informacije o gotovo svakoj zemlji, uključujući i Ukrajinu, ipak američke obavještajne agencije uopšteno svoje napore prikupljanja podataka usmjeravaju na neprijateljske vlade, poput Rusije, a ne na trenutnp prijateljske zemlje, poput Ukrajine.

I dok je Rusija glavni prioritet američkih špijuna već 75 godina, kada je u pitanju Ukrajina, Sjedinjene Države radile su na izgradnji svoje obavještajne službe, a ne špijuniranju vlade te zemlje. Rezultat, kako kažu neki bivši zvaničnici, su određene praznine u slici stvarnosti.

‘Više uvida s ruske, nego s ukrajinske strane’

– Koliko mi zapravo znamo o tome kako je u Ukrajini – pita se Bet Saner, bivša visoka obavještajna zvaničnica.

– Možete li pronaći osobu koja će vam s povjerenjem reći koliko je Ukrajina izgubila vojnika, koliko je Ukrajina izgubila opreme – navodi dalje.

Čak i bez potpune slike ukrajinske vojne strategije i situacije, Bajdenova administracija je poslala novu vojnu pomoć, poput raketnih topničkih sistema koje je američki predsjednik najavio prošle nedjelje. Kijev očekuje isporuku snažnijih zapadnih oružanih sustava, dok obje strane u ratu trpe velike gubitke u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas.

Zvaničnici Pentagona kažu kako imaju jasan proces za slanje oružja, koji počinje zahtjevom Ukrajinaca i uključuje procjenu SAD o tome kakvu opremu trebaju i koliko brzo se to može realizovati.

Neke evropske obavještajne agencije kažu da će Ukrajini biti teško, ako ne i nemoguće, povratiti teritorije koje je Rusija zauzela otkako je pokrenula invaziju u februaru, ali američke obavještajne agencije, kako su rekli zvaničnici, manje su pesimistične. Ipak, postoje pukotine u obrani Ukrajine, a pitanja o stanju ukrajinskih vojnih snaga i strategije u Donbasu stvorila su za SAD nepotpunu sliku.

Avril Haines, direktorica Nacionalne obavještajne zajednice, vrhovnog tijela svih američkih tajnih službi, svjedočila je na saslušanju u Senatu prošlog mjeseca da je “bilo vrlo teško reći” koliko dodatne pomoći Ukrajina uopšte može apsorbovati.

– Imamo, zapravo, više uvida s ruske nego s ukrajinske strane – dodala je.

Ključno je pitanje koje mjere predsjednik Zelenski namjerava preduzeti u Donbasu. Ukrajina se tamo suočava sa strateškim izborom – povući svoje snage ili reskirati da ih Rusija opkoli.

Posljednjih dana Ukrajina je pružila više informacija. U nedjelju je ukrajinski predsjednik posjetio prve crte bojišnice i nazvao borbe u Sjeverodonjecku – gradu koji je ključan za kontrolu Donbasa – “izuzetno teškim”.

Takođe je priznao da čak do 100 ukrajinskih vojnika dnevno pogiba te je rekao da je Rusija zauzela petinu zemlje.

Ni na najvišem nivou ne otkrivaju mnogo

Otvorenije javne izjave vlade mogle bi biti najava razgovora sa stanovništvom o strateškim izborima koje treba donijeti u Donbasu, kažu analitičari.

– Vjerovatno se vodi rasprava o tome treba li povući sve obrambene snage koje bi mogle biti zarobljene ako ostanu tamo – kaže Stefan Bidle, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Komumbija, prenosi Jutarnji list.

– Ako dođe do namjernog povlačenja, Zelenski će to morati objasniti na neki način za koji se neće činiti kao ocrnjivanje ukrajinskih vojnih snaga. Moraće ispričati nekakvu priču ukrajinskom narodu ako ipak odluče povući te trupe, a objašnjenje gubitaka koje bi mogli pretrpjeti ako ostanu je logičan način za to – dodaje.