Pored toga, u dokumentu, koji prije nego što ga predsjednik potpiše, treba da prođe glasanje u Predstavničkom domu SAD i u Senatu, navodi se da će sredstva biti korišćena i za realizaciju programa poput obuke vojnika, isporuke vojne tehnike i municije, ali i za logistiku i obavještajne poslove.

Ukoliko ovaj zakon bude prihvaćen, biće otežani ionako teški odnosi između Rusije i Ukrajine, a Jurij Švitkin, zamjenik predsjednika komiteta ruske Državne dume za odbranu, izjavio je da taj iznos "veoma zabrinjava" i da svi vojni izdaci nose sa sobom "agresivnost prema drugim državama". On je naglasio da bi Kijev trebalo da misli o mirnom rješavanju situacije u Donbasu, a ne o naoružavanju.

Ruski politikolozi smatraju da bi u ovoj situaciji trebalo postaviti pitanje: Zašto uopšte Kongres donosi takve odluke i o kakvom se poboljšanju odnosa između Moskve i Vašingtona može razgovarati, ako Amerikanci nastavljaju svoju militarističku politiku?

- Američka elita doživljava Ukrajinu kao uporište protiv Rusije. I sasvim je prirodno da novac koji redovno dodjeljuje Pentagon, uključujući i za smrtonosno oružje, samo doprinosi jačanju tog uporišta. Dobro nam je poznato da su instruktorske misije iz Pentagona i iz NATO tamo stalno prisutne, da postoji informativni centar u Lavovu, koji je, po mom mišljenju, zapravo jedan od izvora sajber-terorizma, koji redovno radi na teritoriji Rusije i, što je neobično, na teritoriji Poljske. To je ujedno i obavještajni centar - kaže za Sputnjik ruski ekspert Maksim Žarov.

Žarov dodaje da Ukrajina nije američko uporište samo protiv Rusije, već i protiv malih, novih zemalja EU, koje takođe treba držati "na uzdi".

- Prema tome, naoružavanje koje je bilo za vrijeme Porošenkove vlasti mislim da će se nastaviti i kada na čelo zemlje stane Zelenski. Ovdje se ništa neće promijeniti - smatra Žarov.

Politikolog Rostislav Išenko kaže da je to "zanemarljiv iznos", manji od vrijednosti jednog savremenog tenka.

- Otprilike, to je jedna trećina ili jedna četvrtina ili čak jedna šestina vrijednosti savremenog aviona. Treba se sjetiti da su 2014. i 2015. godine SAD izdvojile 600 miliona dolara. To jest, smanjenje se više nego udvostručilo, a to se dogodilo zato što su Sjedinjene Države i same svjesne da se taj novac izdvaja u prazno.

Išenko dodaje da bez obzira na to SAD ne prestaju u potpunosti da finansiraju naoružavanje Ukrajine i da su ta sredstva predviđena budžetom.

- Drugo, SAD na riječima podržavaju Ukrajinu. U Americi se vodi borba između demokrata i republikanaca - Ukrajina je projekat demokrata i ako Tramp prekine finansiranje, odmah će ga optužiti da žrtvuje američke interese zbog svojih zavjera sa Rusijom.

Na pitanje koliko je opasno ovo naoružavanje Ukrajine i do čega to može dovesti, Išenko ponavlja da je riječ o veoma maloj sumi.

- Ukrajina nije bogata zemlja. Ukrajinski vojni budžet iznosi oko pet milijardi dolara, a 250 miliona dolara, koliko su izdvojili Amerikanci, jeste dvadeseti dio ukrajinskog vojnog budžeta. Rekao bih da je to čisto "politički novac" i da se Amerikanci vode principom "Mi ne možemo ništa da ne damo, zato nešto dajemo". To nije dodatna prijetnja za Rusiju, sudeći po dinamici. Naprotiv, to pokazuje da su SAD duboko razočarane u Ukrajinu - smatra Išenko.

Vašington već nekoliko godina naoružava Ukrajinu. U početku su Amerikanci davali lažna obećanja da neće isporučivati smrtonosno oružje. Međutim, ubrzo je postalo poznato da SAD dostavljaju snajperske puške, protivtenkovske rakete "Džavelin" i da aktivno prenaoružavaju ukrajinsku vojsku.