Vazduhoplovni "trejd", kojim bi poljsko ratno vazduhoplovstvo u Ukrajinu uputilo neke od ukupno 23 "miga-29" kojima raspolaže, dok bi, zauzvrat, dobili bar isto toliko američkih borbenih aviona F-16 već nedjelju dana predstavlja ključni dio diplomatske gimnastike kojom Evropska unija i Sjedinjene Države pokušavaju da ojačaju ukrajinske snage u borbi protiv Rusije.

Ovu temu pokrenuo je, prije nedjelju dana, šef EU za spoljnu politiku Žosep Borelj, navodeći da se Brisel sprema da Ukrajini obezbedi borbene avione iz arsenala članica Unije, koje su nekada bile dio Varšavskog pakta.

Sve oči su, istog trena, uprte u Rumuniju, Bugarsku, Slovačku i Poljsku, koje nešto više od tri decenije od raspada ovog vojno-političkog saveza i dalje u naoružanju imaju neke od verzija aviona "mig-29" i "Su-25".

Suštinu ove ideje predstavlja pretpostavka da, s obzirom na razvoj rata u Ukrajini, vlastima u Kijevu valja dostaviti avione kojima bi tamošnji piloti mogli upravljati bez dodatne obuke i, samim tim, odmah uletjeti u borbu.

Brojanje aviona koji će, bilo je pitanje trenutka, doletjeti na ukrajinske aerodrome, prestalo je onog časa kada su, jedna za drugom, Slovačka, Poljska i Bugarska načelno odbacile ovu ideju, tvrdeći da "jedva imaju dovoljno letjelica i za odbranu sopstvenog neba".

Evropski zvaničnici su računali na deset slovačkih, 23 poljska i 16 bugarskih aviona "mig-29", iako su sve te države u procesu zamjene tih letjelica novijim, zapadnim modelima. Istovremeno, samo šest od ukupno 16 bugarskih aviona ovog tipa bilo je u operativnom stanju, iako su tamošnji piloti prije nekoliko godina tvrdili da su te letjelice, suštinski, neupotrebljive.

Stanje se, donekle, popravilo prošle jeseni kada je ruska kompanija Bugarskoj isporučila rezervne dijelove za ove avione.

"Slovačka neće slati borbene avione u Ukrajinu", rekao je portparol slovačkog ministarstva spoljnih poslova, navodeći da je Bratislava uputila Kijevu granate kalibra 120 milimetara, gorivo i protivtenkovske i protivavionske projektile.

Bugarski premijer Kiril Petkov je takođe odbacio mogućnost da Sofija pošalje avione u Ukrajinu, navodeći da trenutno nema na raspolaganju dovoljno ispravnih letjelica ni za odbranu sopstvenog vazdušnog prostora.

"Nećemo uputiti avione u Ukrajinu, jer bi to značilo otvoreno miješanje u ukrajinski konflikt. Ne podržavamo taj konflikt i NATO nije dio tog konflikta", rekao je poljski predsjednik Andžej Duda.

Amerikanci su riječi predstavnika Slovačke i Bugarske shvatili prilično ozbiljno, ostavljajući mogućnost Poljacima da se, ipak, predomisle, nudeći im eskadrilu višenamjenskih aviona F-16.

Pominjane su i Rumunija i Mađarska, koje su u prošlosti, u naoružanju imale ove avione, pa su se razbuktavanjem sukoba u Ukrajini, pojavile spekulacije da bi u skladištima, mogle imati još po neki od ovih aviona.

Iako je Boreljov plan o brzoj isporuci "migova" Ukrajini propao, američki državni sekretar Entoni Blinken nije odustao od ove ideje, nudeći avione F-16 u zamjenu za "avione na kojima bi Ukrajinci mogli da lete".

"Sarađujemo sa Poljskom kako bismo obezbijedili bilo šta što možemo da damo Ukrajincima. Podržavamo ih da Ukrajincima obezbijede migove, suhoje, avione na kojima Ukrajinci mogu da lete", rekao je Blinken u nedjelju.

Gotovo istovremeno, kabinet poljskog premijera naveo je da ta država neće slati borbene avione u Ukrajinu. "Već mnogo pomažemo na drugim poljima", naveli su Poljaci.

Takođe, zapadni vojni analitičari "ne vide" koje bi avione F-16 Amerikanci u ovoj trampi mogli dati Poljacima, s obzirom na to da su na proizvodnim trakama, trenutno, letjelice namijenjene Slovačkoj i Tajvanu.

Poljaci su, pak, zabrinuti da bi davanjem "migova" Ukrajini, koje su i sami dobili na poklon od Njemačke, u ruske ruke mogla pasti modernija oprema i komunikacioni uređaji, kojima su te letjelice u međuvremenu opremljene.

(Foto: Tanjug-AP/Alik Keplicz)