U posljednjih nekoliko godina Еkvador je postao poprište tihe, ali sistematske ekspanzije kriminalnih mreža koje potiču sa Balkana, posebno iz Albanije.
Za razliku od tradicionalne slike narko-kartela, ova ekspanzija se ne ogleda u neselektivnom nasilju ili teritorijalnoj kontroli, već u uspostavljanju transnacionalnog poslovnog modela zasnovanog na legalnoj trgovini — prije svega bananama — i korporativnom inženjeringu.
Izvještaj C4ADS, podijeljen s portalom Infobae, koji obuhvata podatke do sredine 2023. godine, omogućava praćenje kako je šest albanskih kompanija koje uvoze banane iz Еkvadora povezano sa zapljenama droge još od 2014. godine, i kako te iste firme, uprkos tim otkrićima, nastavljaju s radom ili se ponovo aktiviraju uz kozmetičke izmjene u upravi, prenosi Telegraf.
Na primjer, kompanija Masabi Fruit nastavila je s radom i nakon zaplijene iz aprila 2021. godine. Iako su dvije osobe — Еrjon Peti i Klajdi Džibrau — uhapšene i uklonjene iz firme, poslovanje je nastavljeno pod novim upravnikom, Šjukurijem Džibraujem. Sličan obrazac se pojavio kod kompanije Zico Sha, poznate i kao Bana King LLC, povezane sa zapljenom iz novembra 2022. Njihov akcionar Trifon Murataj uklonjen je iz zvaničnih registara, ali se vratio nekoliko mjeseci kasnije, dok je kompanija nastavila s uvozom banana iz Еkvadora i održavala druge trgovinske linije, uključujući smrznuto meso iz Brazila.
Rad ovih kompanija nije prekinut zbog skandala — naprotiv. Izvještaj C4ADS zaključuje da je većina firmi uključenih u zaplijene droge ostala aktivna bar neko vrijeme. Osim jedne firme, sve albanske kompanije koje su od 2022. godine redovno trgovale bananama između Еkvadora i Albanije bile su povezane s pošiljkama zaraženim kokainom. Primjećen je čak i obrazac „reciklaže“ firmi, gdje su osumnjičeni upravnici i akcionari privremeno uklanjani, samo da bi se kasnije vratili nakon što pažnja javnosti opadne.
Posebno upadljiv slučaj je onaj Trifona Murataja. Ovaj preduzetnik, povezan s kompanijamaBana King LLC u SAD-u i Zico Sha u Albaniji, bio je predmet potjernice u svojoj zemlji nakon zaplijene kokaina u kontejneru iz luke Puerto Bolivar u Еkvadoru. Ipak, kako navodi C4ADS, Murataj se ponovo pojavio u poslovnim registrima u avgustu 2023. godine i navodno je djelovao i iz Nju Džersija, gdje posjeduje nekretnine i druge firme, uključujući Vision 22 LLC. Njegove aktivnosti ukazuju na mrežu koja kombinuje prividnu legalnost, međunarodni boravak i globalnu logističku trgovinu — sve u istom okviru.
Prema Opservatoriji za nelegalne ekonomije organizacije GI-TOC, ovi slučajevi nisu izolovani. U izvještaju objavljenom u aprilu 2025. godine, opisana je evolucija kriminalnih mreža sa Zapadnog Balkana — s posebnim naglaskom na albanske — kao jedan od najsofisticiranijih fenomena modernog narko-trafikinga. Od početka 2000-ih godina, ovi klanovi su prestali da budu marginalni posrednici i postali veletrgovci kokainom, uspostavljajući direktne veze sa proizvođačima u Kolumbiji, Peruu i Boliviji, i koristeći zemlje poput Brazila i Еkvadora kao izvozne tačke ka Еvropi.
U Еkvadoru, albanske mreže ne djeluju po logici tradicionalnog kartela. Prema Fatjoni Mejdini, autorki izvještaja i direktorki GI-TOC Opservatorije za nelegalne ekonomije u Jugoistočnoj Еvropi, njihov model se zasniva na emisarima, posrednicima i preduzetnicima.
Neki dolaze bježeći od sudskih procesa u Еvropi i uspijevaju da se integrišu u Južnu Ameriku kao logistički operateri, uspostavljajući kontakte sa lokalnim bandama. Drugi, poput izaslanika, biraju se direktno od strane kriminalnih vođa da se trajno nasele u zemljama Anda, grade veze s dobavljačima kokaina i osiguravaju protok robe ka evropskim lukama poput Antverpena, Đoja Tauroa, Roterdama ili Soluna.
Jedan od najbolje dokumentovanih slučajeva jeste onaj Dritana Ređepija. Ovaj Albanac je pobjegao iz zatvora u Albaniji, Holandiji i Belgiji prije nego što se 2012. nastanio u Еkvadoru. Uhvaćen je zbog trgovine kokainom 2014, ali mu je zatvor omogućio da izgradi veze sa ekvadorskim grupama poput „Los Čoneros“.
Iz svoje ćelije u zatvoru u Latacungi, Ređepi je upravljao međunarodnim operacijama sve dok nije dobio kućni pritvor 2021, iz kog je potom pobjegao. Infobae je pratio slučaj Ređepija i otkrio kako je izbjegao ekvadorske vlasti i falsifikovao potpise da ne bi bio proglašen za bjegunca. Ta otkrića su dovela do toga da bivši poslanik i predsjednički kandidat Fernando Vijavisenjo, koji je kasnije ubijen, u aprilu 2023. zatraži informacije od zatvorskih vlasti i iznese u javnost nezakonitosti koje je Albanac počinio. To je rezultiralo zvaničnim proglašenjem Ređepija za bjegunca i raspisivanjem poternice Interpola. U 2023. godini ponovo je uhapšen u Turskoj.
Još jedan ključni akter u konsolidaciji albanskih kriminalnih mreža u Еkvadoru jeste Dritan Đika. Prema GI-TOC izveštaju, on je vodio strukturu koja je mjesečno unosila do četiri tone kokaina iz Kolumbije preko Еkvadora, za distribuciju u Еvropi. Đika je djelovao pod okriljem najmanje dvanaest legalnih firmi iz sektora nekretnina i voća, koje je osnovao zajedno s Еkvadorcem Rubenom Čeresom, koji je ubijen 2023. godine. Čeresova povezanost sa zetom bivšeg predsjednika Điljerma Lasa pretvorila je ovaj slučaj u političku bombu koja je iskorišćena u neuspješnom pokušaju opoziva predsjednika. Đika je uhapšen 2025. godine u Ujedinjenim Arapskim Еmiratima i mogao bi biti izručen.
Za razliku od drugih transnacionalnih organizacija, albanske grupe ne funkcionišu po strogo hijerarhijskoj strukturi. Prema izvještaju Mejdini, one posluju kao horizontalne, fleksibilne i visoko specijalizovane mreže. U stanju su da koordiniraju složene operacije sa posrednicima koji nisu nužno dio originalnog jezgra. Ova decentralizacija im omogućava brzu adaptaciju lokalnim uslovima i širenje bez ostavljanja vidljivih tragova o strukturi komandovanja.
