Ali, u ekonomiji nema čarobnog štapića. Savršena oluja, kako je zovu analitičari, i dalje tutnji nad globalnom ekonomijom.

Ovonedjeljni blagi rast berzanskih indeksa teško da bi se mogao nazvati zaokretom na svjetskim berzama. Još manje da je to dovoljno da umanji nastalu štetu, jer je samo na Volstritu zbrisano sedam milijardi vrijednosti akcija.

Pad vrijednosti tehnoloških kompanija za trećinu, nije viđen od dot.com krize 2001. godine. Ono što se dešavalo sa industrijskim indeksom Dau Džons mnoge je podsjetilo na Veliku depresiju 1932. godine.

"Da je kriza ozbiljnijih razmjera, apsolutno je ozbiljnih razmjera zato što imate spoj nekoliko grupa faktora. Jedno su neekonomski faktori kao što su prije svega rat, plus imate čitavu seriju ekonomskih, prije svega monetarnih faktora", ukazuje za RTS prof. dr Dejan Erić, Beogradska bankarska akademija.

Uzrok pada tehnoloških kompanija nije samo u očekivanom rastu kamatnih stopa da bi se zauzdala inflacija već i u tome što su viškove para ulagale u kriptovalute čija je vrednost prepolovljena, a neke poput Tera Luna praktično su postale bezvrijedne.

Pretpostavka je da oko 200.000 naših građana posjeduje digitalni novac. Izvesno je da su oni danas u gubitku, posebno oni koji su ga kupovali u protekle dvije godine kada je bio na maksimumu.

"Mislim da sve ukazuje da će kriptovalute sve više pratiti ekonomska kretanja globalna, te onog trenutka kada budemo mogli da očekujemo oporavak IT kompanija na svjetskim berzama, mislim da možemo da očekujemo i oporavak kriptovaluta", kaže Marko Živković, direktor marketinga ECD mjenjačnica kriptovaluta.

Iako je izbjegnut krah - takozvani fenomen crnog labuda na berzama, ponašanje investitora je i dalje oprezno sa karakterističnim smanjenim trgovanjem.

"Te turbulencije su po meni veoma pozitivne, a to je da se i ponašanje privatnih investitora i institucionalnih investitora ide ka ulaganju u realne opcije, u industrijske objekte, u hranu, u energetski sektor, u sve ono što ima realnu potporu", objašnjava dr Slobodan Aćimović, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

Za oporavak treba riješiti ratni sukob, narušene međunarodne ekonomske tokove, pokidane lance snabdevanja i inflaciju. Do tada, malo plusa i više minusa, piše RTS.