Vladika Maksim je jedan od urednika monografije "Hrišćansko nasleđe Kosova i Metohije" zbog koje je Priština oštro reagovala kod Evropske komisije, jer je stajala na stolu u Briselu tokom nedavnog susreta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i evorpskog komesara Olivera Varheilja.

Vladika je istakao da ova monografija, izašla 2015. godine, eksplicitno pokazuje zašto je neprihvatljivo odricanje od srpske "zavjetne zemlje" i da su sada svi shvatili da je knjiga ultimativna referenca o hrišćanskom i srpskom karakteru Kosova.

"Nadam se da je to stav i zvanične srpske politike, jer su donedavno sa državnog vrha stizale dvosmislene poruke. Kosovo nije neka imaginarna legenda prošlosti, nego realna istorijska sudbina koja i danas traje i čiji se rasplet još očekuje", rekao je vladika Maksim.

On je istakao da nikada nije postojao prekid u srpskom pristupu Kosovu kao srpskoj nacionalnoj teritoriji.

Vladika je podsjetio da srpske zadužbine na Kosovu i Metohiji svojim ktitorskim poveljama i zapisima same govore o tome ko ih je gradio i kome pripadaju.

On je ukazao i da se nepravda NATO zemalja i međunarodnog protektorata na Kosmetu ogleda u tome što njihova intervencija nije donijela ni mir i slobodu Srbima ni Srpskoj crkvi i svetinjama.

Vladika je rekao da urednici ove monografije imaju čvrstu nadu da će današnji narodi na Kosovu i Metohiji biti kadri da iznova započnu razgovore, naglašavajući pozitivno i konstruktivno oblasti u kojima je nekada, kakva-takva, srpsko-albanska etnička simbioza postojala.

Vladika Maksim je naveo da u srednjovjekovnoj Srbiji nije bilo sukoba između Srba i Albanaca, te da je taj problem iskrsnuo krajem 17. vijeka, sa intenziviranom islamizacijom novodošlih Albanaca.

"Nova revidirana albanska istorija i obrazovni sistem prištinskih vlasti idu ruku pod ruku kako bi nametnuli jedan pseudoidentitet nekim od najvećih svetilišta", rekao je vladika za portal Sabornik.net.