Srbiju na sjednici predstavlja ministar spoljnih poslova Nikola Selaković. Izvještaj je predstavila šefica Unmika Karolina Zijade.

Ministar Selaković je podvukao da Srbija vrednuje djelovanje UNMiK-a na Kosovu i Metohiji.

„Misija još uvijek nije postigla glavni cilj svog mandata, miran i normalan život svih koji žive u našoj južnoj pokrajini. Nažalost, posljednji mjeseci nisu donijeli stabilnost na KiM, i situacija u pokrajini nije onakva kakvom je predstavljena u izvještaju“, rekao je on, prenose Novosti.rs.

Šef diplomatije je istakao da jednostrani potezi koje povlači Priština produbljuju etničke razlike i uzrokuju diskriminaciju nealbanskog stanovništva.

„Prema našim saznanjima, zabilježeno je 105 etnički motivisanih napada od početka ove godine. Priština takođe aktivno postavlja administrativne i birokratske prepreke, preduzimajući mjere koje nisu dogovorene tokom dijaloga“, kazao je Selaković.

On dodaje da je pristup Prištine problematičan, i da konstantno sabotira napore Beograda, ali i Evropske unije.

„Priština ima dva cilja. Prvi je da izbjegne sprovođenje svih obaveza, a drugi, krajnji i mnogo opasniji cilj, je zastrašivanje, marginalizacija i progon Srba“, kazao je ministar.

Nikola Selaković ističe da su predstavnici Prištine u SB UN uglavnom govorili o prošlosti, zanemarujući kako nealbanci sada žive na Kosovu i Metohiji.

„Srbe zastrašuju na različite načine, teraju ih da napuste domove, sela i gradove. Protjerane obeshrabruju u nastojanjima da se vrate“, kazao je šef srpske diplomatije.

Ministar je dodao da za Prištinu i prisustvo vjerskim manifestacijama predstavlja zločin, i govorio o slučaju Nikole Nedeljkovića.

„On je uhapšen zato što je navodno 'podstrekivao na etničku mržnju i netoleranciju'. Ali on je ustvari osuđen zato što je prisustvovao obilježavanju Vidovdana. Nikola je osuđen na osam mjeseci zatvora, bez ikakvih dokaza. Da vas podsetim, da do dana današnjeg, niko nije osuđen za više od 1.000 Srba koji su ubijeni od 1999. Godine“, kaže on.

Selaković je rekao da je više od 200.000 Srba napustilo svoje domove, i da Priština djeluje u potpunoj suprotnosti sa demokratskim pravilima na koje se poziva.

„Naglasiću da je politička volja međunarodnih aktera i Prištine neophodna kako bi se stvorili uslovi da diskriminacija bude iskorijenjena“, kazao je ministar.

On dodaje da se u sprovođenju svojih namjera Priština vodi takozvanom politikom reciprociteta, koja je dobro osmišljena, ali nije stvorena nezavisno.

„Insistirajući na međusobnom priznanju, politika reciprociteta pokazuje nevoljnost prištinskih vođa da se postigne kompromis. Neprihvatljivo je da se trenutne geopolitičke prilike koriste da se izbriše sve što je godinama mučno stvarano“, istakao je šef srpske diplomatije.

Selaković kaže da su mjere o tablicama sprovedene, pod plaštom navodne integracije u društvo.

„Da vas podsjetim da nije bilo nikakvog dogovora o tome tokom dijaloga Beograda i Prištine. Oni ne samo da neće da sprovedu ono što je dogovoreno, već i anulira postignute rezultate dijaloga, izazivajući nove krize“, rekao je on, i podsjetio da su samo dvojica Srba sa sjevera KiM preregistrovali svoja vozila.

Ministar je rekao da je neosporno da građanski protesti predstavljaju glas protiv institucionalnog nasilja nad nealbanskom populacijom.

On dodaje da su česti napadi na svetinje SPC neprihvatljivi, i kaže da su mnoge prepreke postavljene i pred monaštvo, kojem se onemogućava normalan život.

Pomenuo je i Dragicu Gašić, jedinu srpsku povratnicu u Đakovici, i pozvao je članove SB UN da se stave u njene cipele.

„Zamislite da vam nije dozvoljeno da kupite hljeb. Zamislite da čak 11 albanskih građanskih organizacija traži vaše iseljenje. Tek tada biste razumjeli pritiske sa kojima se suočavaju Srbi povratnici“, kazao je Selaković.

Šef srpske diplomatije je citirao i predsjednika Aleksandra Vučića, koji je rekao da je bolje pregovarati 100 godina, nego se boriti jedan dan.

„To su riječi našeg predsjednika, koje najbolje pokazuju politiku mira, pomirenja i saradnje koju sprovodi naše vođstvo. Vjerujem da je zadatak sadašnjih lidera da stvore jasnu viziju za budućnost. To se vidi i u politici Beograda, Skoplja i Prištine. Oprostite, voleli bismo da i Priština bude tu, ali su Otvoreni Balkan stvorili Beograd, Skoplje i Tirana. Inicijativu iz regiona, za region“, kaže on, i podsjeća da je Srbija više puta pozivala Prištinu da pristupi toj inicijativi.