Rezolucija o Srebrenici mogla bi tokom ove nedjelje da se nađe na dnevnom redu GS UN. 24 sata dnevno radimo na tome da što veći broj država bude odsutan iz sale, suzdržan, odnosno da glasa protiv, kaže istoričar Dejan Ristić, ministar informisanja u novoj Vladi Srbije. Ističe da se Srbija protivi selektivnoj kulturi sjećanja, te da u Srebrenici nije bilo ni genocidne namjere, ni genocidne radnje.
Ministar informisanja i telekomunikacija Dejan Ristić bio je u jučerašnjoj delegaciji Srbije u Donjoj Gradini, na obilježavanju Dana sjećanja žrtava ustaških zločina, što je na njega, kaže, ostavilo veliki utisak.
- Svaki put kada odete u Jasenovac, kada odete u Donju Gradinu, ali i na brojna druga stratišta pripadnika našeg i drugih tada jugoslovenskih naroda u Drugom svjetskom ratu, shvatite u stvari šta materijalizovana mržnja u datim istorijskim okolnostima može da učini. I kakvu pogibelj može da načini - rekao je Ristić.
To je, ističe, mjesto za tugovanje, ali i za suočavanje sa sposobnošću ljudskog bića da nasrne na drugo ljudsko biće samo zato što ono ima drugačiji identitet ili ima karakteristike koje u određenom ideološkom ili nekom drugom konceptu nisu prihvatljive.
- Ovdje prije svega mislim na totalitarne ideologije kakve su bile nacizam, fašizam, hrvatsko ustaštvo i druge - kaže Ristić i izražava žaljenje što se sadašnja koncepcija muzejske postavke u Jasenovcu zasniva na tome da su u logoru stradale žrtve pojedinci - bez navođenja njihovog porijekla.
Ističe da međunarodna naučna zajednica i dalje utvrđuje broj stradalih u Jasenovcu, iako su procjene da je stradalo oko 700.000 Srba, 80.000 Roma i više od 20.000 Jevreja.
- Ono što je sigurno, na teritoriji NDH stradalo je više stotina hiljada pripadnika našeg naroda i nekoliko desetina hiljada pripadnika jevrejskog i romskog naroda u kontekstu genocida koji je nad njima počinila NDH - rekao je Ristić.
Govoreći o Rezoluciji o Srebrenici, koja bi ove nedjelje ponovo mogla da se nađe na dnevnom redu UN, Ristić je rekao da je Srbija već mnogo učinila da to spriječi i da su brojne zemlje saznale šta se zaista desilo u julu 1995. godine u Srebrenici.
- Sa druge strane, već dva puta inicijatori, kosponzori odlažu glasanje o toj rezoluciji u Generalnoj skupštini Ujedinih nacija, upravo zato što nailaze na jedan ozbiljan i u činjenicama utemeljen otpor, ne samo Republike Srbije, već mnogih slobodarskih država u svijetu - rekao je Ristić.
Ističe da je Srbija utemeljena na poštovanju međunarodnog prava, istorijskih činjenica i želji da se ne primjenjuje selektivna kultura sjećanja. Podsjeća da je na teritoriji BiH u periodu od 1992. do 1995. na brutalan način ubijeno oko 3.500 Srba.
- Dakle, Srbija je uvijek jasno i odlučno osuđivala zločin u Srebrenici iz jula 1995. godine. Mi nismo saglasni sa kvalifikacijom i to sada ne govorim kao ministar, govorim kao istoričar koji se četvrt vijeka bavi kulturom sjećanja. Znate, taj zločin jeste zločin, nema nikakve dileme, ali on ne sadrži elemente genocida. On prije svega ne sadrži genocidnu namjeru, a potom i genocidne radnje. I to je potpuno jasno - kaže Ristić.
Prema njegovim riječima, ova rezolucija ima za cilj da ojača težinu presuda suda u Hagu koje su, kako kaže, uvijek izazivale ozbiljne kritike u stručnoj javnosti.
- Ono na čemu radimo 24 sata dnevno, to je da što veći broj država bude odsutan iz sale, suzdržan, odnosno da glasa protiv, i da na taj način ne može da se postigne apsolutna većina u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija - kaže Ristić.
To što je iz Crne Gore najavljena podrška toj rezoluciji, ministar vidi kao ozbiljan pritisak na tu državu.
.webp)
