Neposredno prije nego što je pred beogradskim sudom oktobra 2006. osuđen na 35 godine zatvora, Gavrić je uspio da pobjegne, preko Italije i Ekvadora do Južne Afrike, gdje je 2011. godine nakon jedne pucnjave u mafijaškim krugovima slučajno otkriven na osnovu otisaka prstiju.
Izručenje Dobrosava Garvića, osuđenog za ubistvo Željka Ražnatovića Arkana, iz Južne Afrike Srbiji moglo bi, poslije dvije decenije, rasvijetliti pozadinu ovog naručenog ubistva, ocjenjuje njemački dnevnik "Štutgarter cajtung".
List podsjeća da je Gavrić, sa više hitaca, 15. januara 2000. godine usmrtio nekadašnjeg šefa podzemlja Arkana.
Dnevnik naglašava da je još nejasno ko je dao nalog za to ubistvo.Zahtjevom za dobijanje političkog azila pokušao je od tada da spriječi svoje izručenje Srbiji, podsjeća njemački list.
"Štutgarter cajtung" naglašava da se ne zna ko je dao nalog za ubistvo tadašnjeg najmoćnijeg šefa podzemlja, dodajući da je jedno sigurno da je Arkan tokom svih 47 godina života imao brojne neprijatelje.
Podsjeća se da je tokom 70-tih i 80-tih godina pljačkama banaka i zlatara, kao i spektakularnim bjekstvima iz zatvora izazvao pažnju u brojnim zapadnoevropskim zemljama.
List navodi da je istovremeno ovaj kriminalac na zapadu izvršavao likvidacije disedenata u dijaspori za jugoslovensku obavještajnu službu.
Njegovi kontakti u tajnim službama ubrzali su devedesetih godina uspon do zloglasnog šefa paravojske u jugoslovenskim ratovima, dodaje list navodeći da su "Arkanovi tigrovi" regrutovani i iz redova radikalnih "Delija".
Zbog zločina njegovih "tigrova" nad civilnim stanovništvom u Bosni i Hrvatskoj, on je 1997. godine stavljen na potjernicu Haškog tribunala.
Pozadina njegovog ubistva još je obavijena velom tame, a najčešća teza je da je Slobodan Milošević strahovao od Arkana kao mogućeg svjedoka optužbe u Tribunalu i da je zbog toga dao nalog da se ubije.
Mnogo toga ukazuje da su tajne službe umiješale prste u ovo spektakularno ubistvo, naglašava list.
