Premijer privremenih prištinskih institucija Ramuš Haradinaj uputio je novo pismo evropskoj trojci, u kojem je nastavio sa optužbama na račun EU i Srbije.
On je Evropsku uniju optužio da zatvara oči pred navodnim akcijama Beograda protiv Prištine, a Beograd da ne sprovodi Briselski sporazum. Ovo pismo uputio je šefici evropske diplomatije Federiki Mogerini, komesaru Johanesu Hanu i komesarki za trgovinu EU Sesiliji Malstrom, a pošto je prethodno odbio njihov prijedlog za rješenje trgovinskog spora sa Beogradom.
Haradinaj, međutim, uz ove optužbe nije naveo koje su to navodne akcije Srbije, niti u čemu Beograd nije sproveo Briselski sporazum, a u čemu Priština jeste. Prema njegovim riječima, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Kosova i EU je vrjedniji od dijaloga sa Srbijom.
"Ponašanje Srbije prema Kosovu, uključujući i stalno odbijanje primjene Briselskog sporazuma se ne samo ignoriše, već je Srbija dobila finansijsku pomoć i otvaranje novih poglavlja. Ja bih da podsjetim da je naš Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, ugovor koji vrijedi mnogo više od dijaloga sa Srbijom", napisao je Haradinaj.
Smatra da je upravo tokom njihovog rada u EK, Evropska unija "prestala da bude neutralna" kada je riječ o sporazumima Beograda i Prištine.
On tvrdi da je njegova vlada stalno radila na uspostavljanju održivih odnosa sa Srbima na Kosovu i drugim manjinama, kao i da su ti napori, navodi, "počeli da daju svoje rezultate".
Ponovio je da su izjave Mogerinijeve u vezi sa korekcijom granica nanijele štetu napretku dijaloga i dovele do stagnacije tog procesa.
Zamjerio je to što su mjere Prištine u Briselu nazvane "trgovinskom provokacijom unutar CEFTA", te dodao da je to, kako je naveo za Kosovo "duboko uvredljivo".
"Znate da je Srbija bila surova u napadima na našu državu, naše institucije i dobrobit naših građana", naveo je Haradinaj, ne precizirajući o kojim napadima se radi.
Uprkos svemu tome, Priština je nastavila da bezrezervno podržava dijalog sa Beogradom, tvrdi Haradinaj. Kaže i da je nedavna odluka parlamenta o nastavku dijaloga sa Beogradom donijeta da bi ojačali promociju tog procesa, kao i da je sve tom prilikom, kako kaže, sprovedeno "na osnovu ustavnih nadležnosti naših institucija".
