Vlast i opozicija u Srbiji izabrali su sličnu taktiku u izbornoj kampanji - dominiraju "nacionalne teme“, poput statusa Kosova i Metohije, odnosa sa Rusijom ali i sa Srbima van državnih granica. U jednom su saglasni, jer svi glasačima obećavaju bolji život i svjetliju budućnost.
Vladajuća stranka bi da nastavi tamo gdje je stala. Nosilac liste, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ne sumnja u dobar izborni rezultat. Kako kaže, glas za listu čiji je nosilac je garant da će Srbija nastaviti da se razvija.
"Hoće da nas pobijede oni koji ne znaju kako bi državom da upravljaju i koji ne znaju šta bi sa državom, koji ne znaju kako bi sa državom. Ali ono što znam sigurno je da bi je temeljno opljačkali, razorili onako kako su to činili u prošlosti. Vas molim za odgovornost i ozbiljnost. Izbori nisu igra, to nije pitanje emocije ili više ili manje lijepe riječi. To je pitanje odgovornosti za vaše roditelje, za vašu djecu, za vašu budućnost. I zato vas molim da ih pobijedimo“, rekao je nosilac liste "Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane“ Aleksandar Vučić.
Pobjedu priželjkuje i opozicija koja koristi sličnu terminologiju kao vladajuća koalicija, ali je usmjerava protiv, kako kažu, režima koji je opustošio Srbiju. Okosnica kampanje opozicionih partija je borba protiv korupcije i kriminala. Opozicija na izbore izlazi u više kolona, jer su stavovi proevropske opcije okupljene u koaliciji "Srbija protiv nasilja“ neprihvatljivi za desnicu. A ni desnica nije uspjela da postigne dogovor o zajedničkom nastupu. Zajednička im je svima oštra kritika vladajućih koja dominira kampanjom. "Vraćanje Srbije u normalnost“ glavna je parola liste "Srbija protiv nasilja“, čiji kandidati smatraju da su dvije tragedije koje su zadesile Srbiju u maju zapravo kulminacija svega što se događalo u prethodnih 11 godina.
"To je opomena za svakog od nas da ne dozvolimo da Srbijom upravlja mafija, da upravljaju ljudi koji ne zaslužuju da to rade, i ljudi koji samo misle o sebi i svojim interesima a ne da misle o državi i njenim građanima, da ne misle o našoj deci. Ali, dogodila se jedna dobra stvar. Ujedinila se opozicija“, rekao je Miroslav Aleksić ispred liste "Srbija protiv nasilja“.
Po provjerenom receptu, u kampanji su mnogi više govorili o političkim protivnicima, nego o sopstvenim planovima i idejama. Možda zbog toga što ideja i nemaju, a možda zato što misle da je negativna kampanja bolja taktika za privlačenje birača. Tako je u proteklih mjesec dana sa obje strane bilo uvreda, ozbiljnih optužbi, eksplicitnih snimaka pa i fizičkih obračuna.
"Naprednjaci su prihvatili taj izazov referendumske kampanje za i protiv Vučića jer u tom odmjeravanju snaga Vučić je popularniji od svoje partije i popularniji mnogo od svih političkih lidera uključujući i Ivicu Dačića. I samim tim imam utisak da je to neka vrsta startne prednosti u kampanji kada govorimo o izborima. Ovi izbori su inače vrlo kompleksni jer se ne dešavaju na republičkom već i na gradskom ,pokrajinskom i lokalnom nivou. Ono što po mom mišljenju opoziciji nedostaje jeste liderstvo. Imate više manjih lidera sa nekim uticajem na biračko tijelo ali nemate pravog protivlidera Vučiću“, rekao je politički analitičar Dejan Vuk Stanković .
Pravo da glasaju na ovim izborima ima i oko 11.500 građana Republike Srpske i BiH koji imaju državljanstvo Srbije. Skoro sve parlamentarne stranke u Srpskoj podržavaju SNS i njihovu izbornu listu, kao i predsjednika Srbije. I ne libe se da to javno kažu.
"Mi gledamo sve kroz prizmu odnosa prema Republici Srpskoj. Imamo te patriotske snage predvođene gospodinom Vučićem i SNS koji su uvijek pokazali svoj dobar odnos prema Srbiji i mi smatramo da je sasvim prirodno da budemo dio političke podrške tim opcijama i gosopodinu Vučiću. S druge strane, imate i one koji pokušavaju da devastiraju Republiku Srpsku smatrajući to kao neki nepotreban eksces koji se desio i za Beograd i za bilo koga. To su naši protivnici i oni su okupljeni oko te liste protiv nasilja“, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
A baš ta podrška zasmetala je prvenstveno dijelu opozicije u Srbiji i njihovim pristalicama. Tako je pred fotofiniš kampanje krenula i sveopšta hajka na društvenim mrežama na Republiku Srpsku i njene građane.
Tako se Republika Srpska potpuno nenadano našla u središtu izborne kampanje u Srbiji. Jedni su je napadali, dok su drugi stali u njenu odbranu. Teza da građani Republike Srpske, pa makar svi s pravom glasa izašli na izbore 17. decembra, mogu da odluče ishod izbora u Srbiji, daleko je od istine. Na prošlim izborima, lista okupljena oko vladajuće stranke imala je više od milion i 900 hiljada glasova. Naših 11.500 jasno je da - može da utiče na izborni rezultat.
"Imamo jednu situaciju da je jedna poluistina dovedena do apsurda gdje sad ispadne da će nekoliko stotina pa možda i nekoliko hiljada ljudi iz Republike Srpske odlučiti izbore u Srbiji što svakako nije tačno. Čak i većina onih koji imaju dvojno državljanstvo će glasati, ako budu glasali, u nekom od konzulata Srbije u Republici Srpskoj, neće sigurno prelaziti stotine kilometara da bi glasali. Naravno, biće i toga ali ni blizu u onoj mjeri u kojoj se naglašava od strane nekih opozicionih ljudi samo kako bi unaprijed pripremili alibi za loš izborni rezultat ili optužili vlast za izbornu krađu ili bilo šta drugo“, rekao je politikolog i novinar Nikola Jović.
Na izborima 17. decembra glasaće se za 250 poslanika Narodne skupštine, a do mandata će probati da dođe 2.817 kandidata sa 18 izbornih lista. Izborni prag je tri odsto osim u slučajevima manjinske izborne liste. Pored parlamentarnih, održavaju se i pokrajinski i lokalni izbori. Biraće se i 110 odbornika u skupštini Grada Beograda i to drugi put za godinu i po dana.
