Iako najavljen za sredinu aprila, godišnji izveštaj Evropske komisije o Srbiji i drugim zemljama Balkana biće objavljen najvjerovatnije tek 29. maja. Znak da neke zemlje članice vide proširenje na Balkan kao rizik na unutrašnjem planu uoči izbora.

"Nije samo riječ o odlaganju godišnjih izvještaja, već i o tome da lideri Zapadnog Balkana neće biti pozvani da prisustvuju na evropskom samitu u Sibiu za vrijeme rumunskog predsjedavanja", napominje Srđan Cvijić sa Instituta za otvoreno društvo iz Brisela.

I dok zemlje članice neće da rizikuju sa temom proširenja uoči izbora, odlaganje izvještaja moglo bi da poremeti očekivani kalendar događaja, jer će za odluku o broju novih poglavlja u pregovorima sa Srbijom sredinom juna, na raspolaganju biti samo dvije ili tri nedjelje.

Srbija ima pet poglavlja u proceduri odlučivanja, a do sada je za vrijeme jednog predsedavanja otvarala najviše dva. Lakmus papir za stanje proširenja u junu biće odluka o otvaranju pregovora sa Makedonijom, koja uprkos sporazumu sa Grčkom nije izvesna.

Mnogo pitanja nakon novih izbora 

Situaciju bi mogli da zakomplikuju i rezultati izbora.

"Nećemo imati kao do sada solidnu većinu dvije najveće političke grupe, Narodne partije i socijalista. Moraće možda da uđe treća i četvrta politička grupa u tu jednačinu, što bi značilo možda odgađanje formiranja nove Evropske komisije", dodaje Cvijić.

Sadašnja EK usvojila je strategiju za Balkan u kojoj se prvi put pominje 2025. kao rok za članstvo Srbije, ali taj dokument nije do sada preokrenuo dinamiku proširenja.

"Države članice nisu potvrdile dokument već su ga primile k znanju, samim tim ostavljena je određena nedoumica oko budućnosti dokumenta. To ima posebnu snagu imajući u vidu da se bliže izbori za Evropski parlament i biranje nove EK", smatra Srđan Majstorović iz Centra za evropske politike, Beograd.

Zato će sastav i organizacija nove EK posle izbora biti važni i za Balkan, posebno pitanje hoće li postojati poseban resor za proširenje i ko će ga preuzeti od sadašnjeg komesara Hana.