Major Dragutin Dimčevski istakao je u ponedjeljak na komemorativnoj akademiji u Beogradu povodom 23 godine od Bitke na Košarama da predaja nije bila opcija tada, kao što nije ni sada, te naglasio da je Srbija u svim ratovima bila na strani pravde.
Dimčevski, koji se na ovom skupu obratio u ime učesnika Bitke na Košarama, rekao je da su to bila časna i teška vremena, a da su njegovi saborci hrabro branili ono što im pripada po zakonu.
"Bila su to vremena puna bola i patnje. Najjači napadi su se vodili na Veliki Petak, Vaskrs, Đurđevdan. Neprijatelj je to znao i pokazao da nema časti", rekao je Dmičevski koji je bio zamjenik komandanta 53. graničnog bataljona tokom bitke na Košarama.
Dimčevski je podsjetio da su 1999. godine istorijski saveznici Srbije postali njeni neprijatelji.
"Posle 67 dana borbe, neporažena srpska vojska se povukla sa Kosova i Metohije. A onda, kada su mislili da smo na kolenima, Srbija se podiže. Mi smo danas ovde uz podršku države. Predaja nije bila opcija ni tada, ni sada. Živela Srbija!", poručio je Dimčevski koji je za hrabrost nagrađen Ordenom belog orla sa mačevima drugog stepena.
Ratni komandant Košara Dragan Živanović istakao je da se Bitka na Košarama može po herojstvu porediti sa Termopilom i sa najvećim bitkama u srpskoj istoriji - Cerskom i Kolubarskom, da je boreći se za svoju zemlju poginulo 108 div junaka, te da ona i danas traje.
"Bitka traje i danas. Organizujemo tribine, akademije, sećamo se. Vodimo računa o porodicama stradalih i borcima", rekao je on i dodao da slogani s kojim su se borci na Košarama suprostavili višestruko jačem neprijatelju žive i danas.
"Neka ovi slogani posluže mladim generacijama. Slogan 125 motorizovane: `Pretke nismo osramotili, buduća pokolenja nas se neće stiditi`. Onaj 549 herojske brigade: `Nema nazad, iza je Srbija!`, zatim onaj Tibora Cerne: `Za ovu zemlju vredi poginuti!`", naveo je Živanović.
Premijer Srbije Ana Brnabić istakla je na komemorativnoj akademiji da nove generacije trebaju da čuvaju zavjet heroja sa Košara da Srbija bude slobodna i suvereno odlučuje o svojoj sudbini.
Ona je naglasila da je ljubav prema domovini kod heroja sa Košara bila jača od svakog straha i primjer kako se u najtežim vremenima i okolnostima brani i voli domovina.
"Naše obećanje večeras svim herojima sa Košara glasi da ćemo snažno, ponosno i časno čuvati našu Srbiju, njenu slobodu i nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet i da nikada nećemo ugroziti druge, ali da ćemo uvek braniti ono što je naše, da ćemo neumorno ispunjavati dužnosti na koje su nas njihove žrtve obavezale. Slave junacima sa Košara, hvala im i živela naša Srbija!", poručila je Brnabićeva.
Komemorativna akademija povodom obilježavanja 23 godine od završetka bitke na Košarama, jedne od najtežih u novijoj istoriji, u kojoj je 108 pripadnika Vojske Jugoslavije poginulo braneći državnu granicu od albanskih snaga, održana je večeras u Beogradu.
Akademija je počela intoniranjem državne himne, a skupu su osim boraca - učesnika bitke, članova njihovih porodica, porodica stradalih, prisustvovali premijer Srbije Ana Brnabić, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Darija Kisić, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović, ministar privrede Anđelka Atanasković, ministar bez portfelja Novica Tončev.
Skupu je prisustvovala i generalni sekretar predsjednika Srbije Suzana Paunović, zatim direktor Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju Petar Petković, predstavnici Vojske Srbije, Srpske pravoslavne crkve i udruženja boraca.
Organizator komemorativne akademije je Odbor Vlade Srbije za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić će sutra položiti vijenac na Spomenik junacima bitke na Košarama.
Bitka na Košarama vođena je od 9. aprila do 14. juna 1999. godine.
Ta bitka zajedno sa onom na Paštriku, koja je usledila nakon 78 dana, zaustavila je NATO pohod na SRJ, ali i prodor albanskih snaga, a za taj veliki uspjeh, zaslužni su obični vojnici, borci i starješine taktičkih jedinica.
Na Košarama je stradao i 21 oficir i podoficir, 50 mladića na odsluženju vojnog roka, 13 vojnih obveznika i 24 dobrovoljca. Ranjeno ih je 256 i svi su oni danas ratni i vojni invalidi.
Oko 1.500 pripadnika vojske SRJ suprotstavilo se nadmoćnijoj formaciji terorističke vojske Kosova, koja je bila pod komandom NATO oficira, a u njihovom prvom ešalonu bile su dvije brigade od 6.000 ljudi.
Drugi ešalon činila je "atlantska brigada" dobrovoljaca iz zapadnih zemalja, a rezervu zelene beretke, marinci, pripadnici Legije stranca.
Imali su, između ostalog, helikoptere "apače", oklopni bataljon, artiljerijsku raktetnu diviziju, bacače raketa.
