Ali, koji uslovi uopšte treba da budu ispunjeni da bi se vratile neke od najdrastičnijih mjera?

1. "Konov koeficijent" preko 5 odsto

Kada je u maju ukinuto vanredno stanje, takozvani Konov koeficijent iznosio je oko 5 odsto. Taj broj predstavlja procenat broja zaraženih u odnosu na broj testiranih za 24 časa.

Naziva se Konov koeficijent, jer je upravo epidemiolog dr Predrag Kon o važnosti tog broja najčešće i pričao u prvom naletu virusa korona u Srbiji.

Da bi moglo da se kaže da je situacija sa epidemijom mirna i da zapravo imaju sporadične slučajave zaraze, taj procenat treba da iznosi 0,5, dok sve preko 2,5 brine epidemiologe.

Da razloga za zabrinutost u Srbiji ima i ovih dana, potvrđuje i to što je taj koeficijent prije dva dana drastično skočio - na čak 3,51 odsto! Istini za volju, ta brojka varira, ali je u posljednje vrijeme negde oko 2, do 2,5 odsto, što znači da u Srbiji trebaju biti veoma oprezni, piše Blic.rs.

Osim toga primjetno je da već danima unazad registrovan trocifren broj zaražanih, čak i do 173 novootkrivenih slučajeva za 24 časa (9. oktobra), a prognoze epidemiologa nisu umirujuće.

"Treći talas korone uveliko je u toku i ako se ne budemo urazumili i poštovali protivepidemijske mere, za dve nedelje imaćemo više od 500 obolelih dnevno, a kad pređemo taj broj, moguće je da ćemo odlučiti da više ne bude nastave u školama i na fakultetima, već će nastava biti isključivo onlajn, od kuće", upozorio je epdimiolog i član Kriznog štaba za borbu protiv korone dr Branislav Tiodorović.

2. Ogroman priliv pacijenata u bolnicama

Drugi ključni razlog koji bi doveo do drastičnih mjera jeste to da su bolnice pune oboljelih, a ljekari prinuđeni da biraju kome će da pomognu.

Tema o ponovnom uvođenju vanrednog stanja, policijskog časa, karantina... bila je aktuelna i jletos, kada je korona u Srbiji bukvalno podivljala, odnosno kada je nastupio drugi talas.

To bi zapravo značilo da su zdravstveni kapaciteti pred pucanjem, bolnice pune, a ljekari prinuđeni da biraju kome će da pomognu.

"U slučaju da dođe do kolapsa zdravstvenog sistema nema druge mere osim karantina. Zamena za zaključavanje je nošenje maski", rekao je početkom jula epidemiolog i član Kriznog štaba dr Predrag Kon.

Svi ostali članovi tada su izjavljivali slično.

Međutim, Srbija je, prema zvanično objavljenim informacijama na sajtu covid19, trenutno daleko od toga - broj hospitalizovanih osoba trenutno je 329, dok su u piku imali čak i do 5.000 ljudi što u pravim, što u privremenim kovid bolnicama.

3. Broj pacijenata na raspiratoru

Na ovo se, kao sljedeći uslov, nadovezuje i to koliko je ljudi na respiratorima.

U julu, tačnije 22. jula, Srbija je zabilježila rekordnih 205 pacijenata na respiratoru, ali tada nismo imali ni vanredno stanje, ni karatnim ili policijski čas.

Danas su u Srbiji, prema posljednjem presjeku, na respiratoru 22 osobe.

Ako se ovakva brojka održi, razloga za brigu nema, primjećuje Blic.rs.

4. Lokalna žarišta

Zatvaranja gradova, odnosno uvođenje lokalnih karantina, nije popularna mjera, a i teško je izvodljiva, ali do toga može da dođe ukoliko se jave velika lokalna žarišta.

Beograd je posljednjih nedjelja označen kao grad sa ubjedljivo najviše novozaraženih u dnevim presjecima, već duže vrijeme više od polovine, čak i do 85 odsto od ukupnog broja zaraženih za cijelu Srbiju je iz prijestonice.

Činjenica jeste da Beograd ima i najviše stanovnika, ali je uvođenje karantina prilično komplikovana stvar.

U ostalim gradovima u Srbiji, iako se svakog dana neki drugi popne na drugo, treće mjesto, ali ni približno beogradskim brojkama, za sada ne bilježe toliki nalet zaraženih da bi bili kandidati za zaključavanje.

Međutim, u današnjem korona presjeku situacija u tri grada, neračunajući Beograd, upada u oči - Kragujevcu, Trsteniku i Merošini.

(Mondo/Blic)