Ona je na međunarodnoj radionici pod nazivom "Podrška i jačanje rada sa porodicama nestalih", novinarima rekla da procesi identifikacija idu veoma sporim tempom, čime porodice i predstavnici porodica nisu zadovoljene. 

"Veliki problem je i nedostatak informacija, jer je od završetka rata prošlo skoro 25 godina, tako da je veoma teško doći do nekih novih saznanja. Na žalost, mišljenje naše organizacije je da je ovaj proces, kada su u pitanju nestali iz Republike Srpske, zakočen", rekla je Graorčeva. 

Prema njenim riječima, ukoliko proces pronalaženja nestalih iz Republike Srpske bude nastavljen dosadašnjim tempom, onda će za okončanje tog procesa biti potrebno 50-60 godina, što je period koji većina porodica nestalih neće ni doživjeti. 

Graorčeva smtra da bi proces traženja i identifikacije nestalih bio mnogo efikasniji kada bi se njime bavili porodice i udruženja nestalih lica. 

Zamjenik generalnog direktora Međunarodnog komiteta Crvenog krsta /MCKC/ Meri Vernc rekla je da je BiH tokom proteklih godina bila dobar primjer kako da se radi u oblasti traženja nestalih. 

"Tu su ostvarene veoma dobre prakse i mi želimo da te prakse podijelimo sa ostalima i zato smo ovaj događaj organizovali u Sarajevu, jer je važno šta je BiH u tom domenu postigla i naš je cilj da nastavimo da dijelimo te prakse sa svim organizacijama koje se bave ovim pitanjima", navela je Verncova. 

Šef Delegacije Međunarodnog komiteta Crvenog krsta u BiH Elmir Camić rekao je da se u BiH još traga za oko 7.000 nestalih lica, naglasivši da je do sada više od 70 odsto nestalih pronađeno i ekshumirano. 

Camić je pojasnio da je BiH jedna od prvih zemalja gdje je MKCK od početka sistematski uključen u proces traženja nestalih, navodeći podatak da je u posljednje tri godine više od 10.000 članova porodica nestalih imalo koristi od projekata psiho-socijalne podrške. 

On je dodao da je MKCK u stalnom kontaktu sa 30-ak udruženja porodica iz cijele BiH. 

"Najveća prepreka pronalasku preostalih nestalih u BiH je nedostatak konkretnih informacija o mjestima pojedninačnih i masovnih gobnica. Mi tražimo pristup međunarodnim arhivama, kao što je arhiva bivšeg tribunala u Hagu, u kojem postoji dokumantacija, izjave svjedoka koje nisu upotrebljene u sudskim postupcima, a koje bi mogle da sadrže informacije o tim lokacijama", istakao je Camić. 

Predsjednik Regionalne koordinacije Udruženja porodica nestalih sa područja bivše Jugoslavije Semina Alegić smatra da je problem traženja nestalih lica vezan za politiku, te da njegovo rješenje leži u rukama političara. 

"Mi kao porodice koristimo svaku priliku da ukažemo na to i da vršimo pritisak na političke institucije kako bi ovaj problem bio aktuelan. Mi smo se izborili i svoj doprinos damo u donošenju određenih regionalnih i međunaroddnih deklaracija", rekla je Alegićeva. 

Alegićeva je dodala da je neophodna regionalna saradnja i razmjena informacija i podataka kako bi se ubrzao proces traženja nestalih u regionu. 

Radionicu organizuje MKCK u saradnji sa Grupom za djelovanje u zajednici /GAC/, organizacijom iz Španije koja se bavi pružanjem psihosocijalne podrške porodicama nestalih. 

To je prilika da se razmijeni stručno znanje više od 70 stručnjaka iz više od 30 zemalja, s ciljem pronalaženja najboljih praksi u pružanju veće i značajnije podrške porodicama nestalih širom svijeta. 

Radionica u Sarajevu je dio četvorogodišnje inicijative Međunarodnog komiteta Crvenog krsta za unapređenje pristupa rješavanju problema nestalih, kroz kreiranje globalne zajednice koja će imati zajedničke tehničke standarde i prakse.