On je naveo da je pred Narodnom skupštinom velika zakonodavna aktivnost, jer će biti potrebno promijeniti devet zakona da bi se sve planirano moglo sprovesti i da bi radnici dobili uvećanu avgustovsku platu. 

"Vlada će do kraja sedmice pripremiti sva zakonska rješenja, uputiti ih u skupštinsku proceduru i naša očekivanja su da će Narodna skupština da ih usvoji prije ljetne pauze", istakao je Tegeltija. 

Tegeltija je istakao da su sva povećanja primanja na koja se Vlada odlučila u ovom trenutku rezultat njene finansijske sposobnosti. 

Kada je riječ o povećanju plata u Srpskoj, ministar finansija je naveo da je Vlada prilikom usvajanja budžeta vrlo jasno rekla da neće smanjivati plate zaposlenima u javnom sektoru, niti će otpuštati radnike, već da će kroz čuvanje fonda plata zaposlenih u javnom sektoru i privredni rast doći u ovaj okvir plata budžetskih korisnika i bruto domaćeg proizvoda u kojem se danas nalazi. 

"Ono što smo mi vrlo lako mogli da završimo jeste da povećamo samo plate u javnom sektoru. Onim sredstvima koja su potrebna da povećamo plate svim radnicima u Srpskoj, mogli smo da povećamo plate svim zaposlenim u javnom sektoru za deset odsto i da nas ta mjera manje košta nego što će nas koštati mjera koju ovdje predlažemo", objasnio je Tegeltija. 

On je najavio da Vlada danas ima prve konsultacije sa poslodavcima i sindikatima, kao i sa predstavnicima lokalne zajednice. 

"Naša namjera je da novac koji će Vlada i dio lokalne zajednice ostaviti na raspolaganju povećanjem neoporezivog dijela dohotka mora dođi do svih zaposlenih, a da bi se to desilo mora između ostalog doći do promjene načina ugovaranja plata između poslodavca i zaposlenih radnika", napomenuo je Tegeltija. 

On je naveo da će na ovaj način, iznos bruto plate koji poslodavac isplaćuje radniku ostati na istom nivou, odnosno poslodavac će imati isti trošak, a zaposleni veću platu. 

Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija rekao je da će ove godine biti završen Klinički centar Republike Srpske u Banjaluci, kao i izgradnja nove bolnice u Istočnom Sarajevu, a započeće i izgradnja bolnice u Doboju, čime će biti zatvoren proces regionalnih rekonstrukcija bolnica u Republici Srpskoj.

"Kada je riječ o studentskom standardu, radi se kompletna rekonstrukcija Paviljona jedan u Banjaluci koji je pretrpio velike štete i ostaje obaveza da se gradi još jedan studentski dom na području Istočnog Sarajeva. 

Govoreći o kapitalnim projektima, on je, osim ovih, kao najvažnije označio nastavak izgradnje mreže auto-puteva u Republici Srpskoj, kao i energetske projekte. 

"Ono što je bila velika priča i što smo mi radili kada smo usvajali rebalans budžeta, jeste da smo definisali okvirnu garanciju za izgradnju infrastrukturnih projekata", rekao je Tegeltija. 

On je naglasio da su stvorene pretpostavke da Vlada Republike Srpske može da da garanciju i za završetak izgradnje hidroelektrane "Dabar", ali i za početak izgradnje hidroelektrane "Buk Bijela". 

"Očekujem da će, koliko sam dobio informacije iz Ministarstva industrije, u narednih nekoliko dana, desetak dana, biti raspisan tender za izgradnju hidroelektrane "Buk Bijela"", dodao je Tegeltija. 

On je istakao da su to veliki projekti, kao i projekat koncertne dvorane u Banjaluci koji, takođe, nosi Vlada Republike Srpske, te izgradnja Srpsko-ruskog centra, koji znatno finansira Vlada Republike Srpske, te mnogi drugi projekti. 

"Uz sve te projekte, mi smo najponosniji na projekte lokalnih zajednica, tamo gdje će svaki građanin na svom području moći da vidi njihove pozitivne efekte", rekao je ministar finansija Republike Srpske. 

Govoreći o ulaganjima Vlade u kapitalne projekte od oko 120 miliona KM, Tegeltija je rekao da je sposobnost da u budžetu bude odvojeno 120 miliona maraka i dato za kapitalne projekte lokalnim zajednicama - nešto što prije dvije godine nije moglo da se zamisli. 

"U onim najboljim godinama poslije privatizacije "Telekoma" kada smo imali Razvojni program Republike Srpske nikada se nije implementiralo više od 104 miliona godišnje sredstava. Ove godine će minimalno biti 120 miliona KM. Ponosni smo na svaki projekat od Novog Grada do Trebinja", istakao je Tegeltija. 

On je naveo da je predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović, kada je razgovarano o kapitalnim projektima, jasno rekla da vjeruje lokalnim ljudima i da oni najbolje znaju šta njima treba. 

"Tako da Vlada Republike Srpske nije birala te projekte koji se implementiraju kod lokalnih zajednica, već smo slijedili njihove zahtjeve", dodao je Tegeltija. 

On je rekao da svi zahtjevi nisu mogli biti ispoštovani, a da i dalje dominiraju projekti iz oblasti putne infrastrukture. 

"Očigledno je da je potrebno još mnogo sredstava da se tu investira", dodao je Tegeltija. 

On je ukazao i da je veliki broj projekata koji se tiču vodosnabdijevanja i značajan broj projekata koji se implementiraju u oblasti osnovnog i predškolskog obrazovanja. 

"Riječ je o projektima od milion do pet miliona KM. Tu je, recimo, projekat rekonstrukcije Banskog dvora u Banjaluci koji ne može da se završi za godinu do velikih projekata kao što je projekat vodosnabdijevanja opštine Bileća gdje smo udružili naša sredstva i sredstva Vlade Srbije kako bismo riješili pitanje vodosnabdijevanja u nekim mjesnim zajednicama", naveo je Tegeltija. 

On je ponovio da je predsjednik Vlade Željka Cvijanović dala saglasnost lokalnim zajednicama da one biraju koji su njihovi prioriteti. 

"Mi ćemo se brinuti da budu obezbijeđena sredstva za projekte", naglasio je Tegeltija.

"Trošak povećanja plata svih zaposlenih u Republici Srpskoj snosiće Vlada Republike Srpske i dijelom svih 63 lokalne zajednice za zaposlene na teritoriji svoje opštine", rekao je Tegeltija. 

Procjena Vlade je da će za više od 260 hiljada zaposlenih u Republici Srpskoj po ovom osnovu povećanje plate na godišnjem nivou iznositi oko 80 miliona KM, od čega će se 60 miliona KM izdvojiti iz budžeta Republike, odnosno umanjenjem prihoda u budžetu, a oko 20 miliona KM će biti umanjenje prihoda u svim lokalnim zajednicama. 

"Siguran sam da će se ovaj gubitak sredstava i u budžetu Republike i u budžetima loklanih zajednica prije svega obezbijediti povećanjem prihoda od poreza na potrošnju u budućem vremenskom periodu", istakao je Tegeltija. 

On je dodao da će na saniranje gubitka uticati i rast broja zaposlenih u realnom sektoru, koji će biti rezultat prije svega privrednog rasta i provođenja nekih Vladinih realnih mjera zapošljavanja. 

Tegeltija je podsjetio da je Vlada od 2014. godine, uvođenjem 200 KM neoporezivog dijela dohotka, poslovnoj zajednici ostaljala na raspolaganje 94 miliona KM godišnje, odnosno zaključno sa ovom godinom poslovnoj zajednici ostaće 470 miliona KM. 

"Naša odluka je da ta mjera u ovom trenutku mora biti usmjerena prema radnicima. Samo države koje imaju stabilne javne finansije provode ovakve mjere, jer mogu nadomjestiti gubitak tih prihoda iz nekih drugih izvora", naglasio je ministar finansija. 

Tegeltija je rekao i da će rast indirektnih poreza u idućoj godini u lokalnim zajednicama biti 30 miliona KM, dok će njihov gubitak povećanjem plata biti 20 miliona KM, dok će budžet Srpske pokriti tek pola svog gubitka rastom indirektnih poreza. 

"Sva privredna kretanja u Srpskoj pokazuju da će stopa rasta prihoda od direktnih i indirektnih poreza i u ovoj i narednoj godini biti veća od onog što smo planirali i da ćemo nadomjestiti te gubitke", kaže Tegeltija. 

Tegeltija je naveo da najveći problem u ovoj mjeri mogu biti loši poslodavci, koji će ovaj dio rasterećenja pokušati da zadrže za sebe, zbog čega je Vlada pripremila zakonska rješenja, koja će imati i sankcije za one koji budu pokušali da to zloupotrijebe. 

Govoreći o najnovijem povećanju penzija od 2,5 odsto, Tegeltija je podsjetio da su penzioneri, na početku mandata sadašnje Vlade, imali tri zahtjeva - redovnost i sigurnost u isplati penzija, te povećanje u skladu sa finansijskom snagom Srpske. 

"Uspjeli smo da zaokružimo proces povećanja penzija od 20 odsto od trenutka kada je rukovođenje Vladom preuzela Željka Cvijanović i povećavaćemo ih dalje u skladu sa finansijskim sposobnostima Srpske", najavio je Tegeltija. 

Prema njegovim riječima, oni predstavnici opozicije koji danas zagovaraju povećanje penzija od deset odsto, nemaju nikakvo pravo da se obraćaju penzionerima, jer to su isti oni koji su kada su bili na vlasti u Republici Srpskoj isplaćivali penzije po koeficijentima od 0,62 odsto od onoga rješenja koje su penzineri imali od Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja. 

"Ako su imali rješenje na 300 KM, Fond je isplaćivao 190 KM, jer je tada važila praksa koliko se prikupi sredstava toliko se isplati. Tek dolaskom Milorada Dodika na mjesto premijera uspjeli smo da dođemo u situaciju i da se penzije isplaćuju u skladu sa rješenjima", istakao je sinoć Tegeltija za RTRS. 

On kaže da će do kraja godine za isplatu penzija biti potrebno 12 miliona KM, te da se uslovi za povećanje penzija prije svega stvaraju kroz pretpostavku povećanja naplate prihoda od doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje. 

Tegeltija je podsjetio da Vlada riješila i pitanje boračke populacije, odnosno oni 600 bopraca koji imaju 65 godina starosti, a nemaju 15 godina plaćenog staža, gdje su tim kategorijama obezbijeđena dodatna mjesečna primanja pored njihovog mjesečnog dodatka.