Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da su dosadašnje mjere Vlade, koje se odnose na migrante, dale razultat, a da nivo BiH nije radio u korist Republike Srpske i BiH kada je riječ o ovom problemu. 

On je naveo da je novim zakonskim rješenjima ili izmjenama postojećih potrebno dati nova ovlašćenja policiji i da bi u narednom periodu trebalo da bude formiran rezervni sastav policije. 

"U narednih nekoliko dana razmisliću i o formiranju službe nacionalne bezbjednosti jer Republika Srpska od Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH nema koristi", rekao je Dodik nakon sastanka Koordinacionog tijela i dodao da će od nadležnih institucija na nivou BiH tražiti da više nikome ne daju azil jer je u najavi 20.000 zahtjeva za izdavanje azila migrantima, koji bi, ako ga dobiju, nakon tri godine mogli postati građani BiH. 

On je ocijenio da je je pitanje migranata daleko kompleksnije nego što mnogi žele i da nikada nije sa nivoa BiH bilo preventivnih mjera. 

"Iza ovoga se krije mnogo političkih procesa i onoga što mnogi žele, a to je da sve bude minimizirano. Jedan od ciljeva je bio da naša policija bude reformisana i vraćena famozna priča o reformi policije", dodao je Dodik. 

On je naglasio da niko u Srpskoj ne treba da bude naivan, jer je riječ o problemu koji neće nestati, i da je potrebno u Republici Srpskoj uvesti i službu za obavještavanje i uzbunjivanje. 

"Potrebno je i na nivou BiH predložiti neka zakonska rješenja. Krijumčarenje ljudi treba postati predmet krivičnog gonjena i najrigoroznijeg osuđivanja u rangu ubistva", mišljenja je Dodik. 

On smatra da je važno razgovarati sa zemljama iz kojih dolaze migranti, odnosno sa Srbijom i Crnom Gorom pokušati tražiti daleko veću saradnju i prekidanje migrantskih ruta. 

"Odbili smo i koncept formiranja kampova u zemljama koje su u dodiru sa EU, jer to dugoročno nije dobro za BiH. Potrebno je uspostaviti rigoroznu kontrolu granice i spriječiti ulazak migranata u BiH", rekao je Dodik. 

Premijer Srpske Željka Cvijanović rekla je da nema pouzdanih podataka o broju migranata, što je ogroman problem. 

Ona je navela da je u kantonima Federacije BiH u kojima su migranti prouzrokovan niz zdravstvenih i bezbjednosnih problema i da ih je od 21.000, 20.000 zatražilo azil. 

"Mjere i zaključci koje je ranije usvojila Vlada Srpske dali su rezultate. Bilo je sasvim ispravno što je zaključeno da nema spremnosti, niti kapaciteta da se smiještaju migranti u Republiku Srpsku. Definisali smo tada da se treba omogućiti njihovo prebacivanje van Srpske, što je rađeno u prethodnom periodu, ali smo se pridržavali svih humanih principa", rekla je Cvijanovićeva. 

Ona je podsjetila da je određen broj pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske /MUP/ stavljen na raspolaganje da bi bila rješavana migrantska kriza, te dodala da se ovom problemu nije adekvatno pristupilo sa nivoa BiH. 

"Nemamo pouzdanih podataka o broju migranata, niti uslova za njihov smještaj. Za ovo pitanje potrebna su i zakonska rješenja. BiH će morati da pooštri način dobijanja azila, ukoliko želi da postane iole normalna zemlja", kaže Cvijanovićeva. 

Ona je ponovila da je problem migranata u regionu prisutan od 2015. godine, ali da su ljudi koji su imali značajne funkcije na nivou BiH pokušavali da ubjeđuju da će problem sam od sebe nestati. 

"Uznemireni smo informacijama iz kantona gdje se nalaze migranti, a problem je i što nije uspostavljena njihova adekvatna provjera. Zato smo preliminarnim setom zaključaka definisali da se treba nastaviti sa našom dosadašnjom politikom, a veoma brzo ćemo imati zakonska rješenja kojima ćemo se dodatno zaštititi i biće uspostavljena određena ovlaštenja za našu policiju da bi mogli da idu u susret ovakvim problemima", rekla je Cvijanovićeva. 

Premijer Srpske smatra da situacija sa migrantima ne može biti riješena za mjesec, godinu ili dvije.

"U BiH treba cjelovito pristupiti rješavanju ovog problema. EU zatvara svoje granice i bojim se da bi ovakva politika značila da na prostoru BiH treba zadržati koncentraciju migranata. Činjenica je i da granica BiH nije čuvana na adekvatan način, a u različitim agencijama na nivou BiH je na administrativnim poslovima zaposleno više od 1.000 ljudi, što je bilo u predizborne svrhe", kaže Cvijanovićeva. 

Sastanku u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske prisustvovali su i ministar pravde Srpske Anton Kasipović, ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač, ministar zdravlja i socijalne zaštite Dragan Bogdanić, ministar za izbjeglice i raseljena lica Davor Čordaš i direktor Policije Srpske Darko Ćulum.