Milanko Mihajilica nije više poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Na štetu vođe radikala u parlament je ušla Nina Bukejlović iz Doboja, predsjednik Aktiva mladih SDS-a i potpredsjednik stranke - jer se na listu prijavila kao Bošnjakinja.
Izborni zakon BiH predviđa da u republičkom parlamentu moraju biti najmanje po četiri Bošnjaka i Hrvata. Prema utvrđenim rezultatima izbora, izabrano ih je samo po troje, pa su se na kompenzacionim listama tražili kandidati adekvatne nacionalne pripadnosti.
SNSD-ov Radovan Vuković nakon tri uzastopna mandata zbog nacionalnih kvota više nije poslanik. Umjesto jednog od najiskusnijih parlamentaraca, u skupštinske klupe će njegova malo poznata stranačka koleginica Sanja Kovačević, Hrvatica sa Pala.
Kvotu za konstitutivne narode su uglavnom popunili članovi koalicije Zajedno za BiH. Iz ove koalicije je najpoznatije ime Senad Bratić, dosadašnji potpredsjednik NSRS iz reda bošnjačkog naroda. Uz njega, u parlament je ušao Edin Ramić, federalni ministar za izbjegla i raseljena lica, i Begija Smajić - srebrenička opštinska odbornica i nastavnica matematike i fizike.
Predsjednik Kluba Hrvata u Vijeću naroda, Mijo Perkunić, ulazi u skupštinu preko kompenzacione liste ove koalicije - i to sa samo 187 glasova. Andrea Dorić, članica socijalista, takođe se iz Vijeća naroda seli u Narodnu skupštinu. Hrvatski skupštinski blok zaključuje dosadašnja potpredsjednica parlamenta, Željka Stojičić iz SNSD-a.
Nakon odluke CIK-a o ispunjavanju zakonskih kvota, do proglašavanja zvaničnih izbornih rezultata ne bi trebalo da bude novih promjena u skupštinskim klupama. Nakon toga su nove izmjene neminovne, jer će dio poslanika da završi u izvršnoj vlasti, a dio da odbije dodijeljene mandate.
Dok je izbor parlamentaraca u Banjaluci praktično gotov, federalni i savezni Dom naroda još dugo neće biti kompletirani. CIK bi na sutrašnjoj sjednici trebalo da utvrdi kako će da raspodijeli mandate u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH - što će direktno uticati na izbor delegata u Domu naroda BiH, ali i podići veliku prašinu na bh. političkoj sceni. Ustavni sud BiH je 2016. godine osporio odredbe Izbornog zakona BiH koje se tiču izbora delegata u Dom naroda FBiH po apelaciji Bože Ljubića, predsjednika Glavnog odbora HNS-a, nakon čega su počeli pregovori o izmjenama Izbornog zakona i implementaciji odluka Ustavnog suda. Kompromisa nije bilo, jer se Hrvati i Bošnjaci nikako nisu mogli dogovoriti na koji način će se u kantonalnim skupštinama birati delegati za federalni Dom naroda.
.webp)
