On je naglasio da Trebinje prema Dubrovniku posljednjih godina vodi mirnu politiku koja je rezultirala obostranom korišću i otvaranjem granica za turiste i radnike oba grada.

Podsjetivši na period prije 2016. godine kada u Dubrovniku nije radio nijedan Trebinjac, Petrović je istakao da je situacija sada mnogo drugačija, kao i da je smisao ekonomsko povezivanje, razvoj regije i saradnja u svakom smislu, a ne podizanje tenzija i i negativna klima.

On je naveo da je vođenje miroljubive politike u Trebinju otvorilo vrata Dubrovnika za 200 radnika 2017. godine, dok je prošle godine u susjednom gradu posao našlo oko 2.000 Trebinjaca.

"Kada se postavljao kamen temeljac za izgradnju graničnog prelaza na Ivanici organizovano je nekoliko sastanaka sa predstavnicima hrvatske carine i direktorom Uprave za indirektno oporezivanje BiH Mirom Džakulom na kojima su dogovorene inicijative za izgradnju graničnog prelaza na Brgatu. To je u roku od godinu i po dana i završeno", podsjetio je Petrović.

On kaže da o povezanosti Trebinja i Dubrovnika svjedoči i 16 autobuskih linija koje su na ovoj relaciji saobraćale i prije rata.

Petrović navodi da je po pitanju poboljšanja odnosa Trebinja i Dubrovnika veoma važna uloga političara.

"Istrajavali smo na ćutanju politike i na tome da političari ne sjede za stolom, jer će uvijek biti neke ucjene, zahtjeva i ko će se kome pokloniti, već da narod procirkuliše. Onda je prirodno da političari zaćute. Mogli smo i mi ovdje razviti nacionalnu retoriku i tražiti izvinjenja kao što su i oni kontinuirano tražili oproste, ali mislim da su došle nove generacije koje treba da prave novu kariku na korist svakog Trebinjca", rekao je Petrović.

On je istakao da je Trebinje sa Dubrovnikom bilo povezano vijekovima, ali je i Dubrovnik bio naslonjen na Trebinje po pitanju resursa i radne snage.

"Ono što je prirodno, ne možemo da raskidamo", napominje Petrović.