Politički analitičar iz Vašingtona Stiven Mejer smatra da je moguće reći ne velikim silama i da Republika Srpska može sprovesti referendum o nezavisnosti.
"Dvadeset pet godina govorim da morate naučiti da kažete `ne`, da kažete velikim silama - `Mi to nećemo uraditi na taj način`", kaže Mejer.
Prema njegovom mišljenju, Vašington se ne bi miješao u pitanje referenduma u Srpskoj, ali ga je, čak i ako se umiješa, moguće sprovesti.
"Ovo je moguće, ali samo na miran način. Pogledajte situaciju u Srbiji, Briselskim sporazumom ništa nije postignuto", rekao je Mejer za RTRS i dodao da već duži period smatra da granice na Balkanu nisu stabilne i da će doći vrijeme kada će se mijenjati.
On ističe da, kada predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik kaže "ne", uvedu mu sankcije, ali one nemaju neki stvarni uticaj na ono što on radi.
Mejer naglašava da Vašington i Brisel više nemaju luksuz da ignorišu Dodika zato što je sada na moćnijoj poziciji, što je, kako kaže, ironično, jer je BiH kreacija velikih sila, posebno SAD.
"Oni su stvorili BiH i potvrdili je Ustavom BiH, Aneksom 4. To znači da je SAD autor pozicije na kojoj je danas gospodin Dodik i zato je moraju poštovati", kaže Mejer, koji je dekan programa postdiplomskih studija nacionalne bezbjednosti Fakulteta "Danijel Morgan" iz Vašingtona.
On je ponovio da ostaje pri stavu da je BiH samo država na papiru, a u realnosti obična fikcija.
Prema njegovim riječima, moć ove zemlje je u njenim etničkim zajednicama, posebno kada se govori o Bošnjacima i Srbima, ali američki zvaničnici koji se bave BiH nikada nisu razumjeli značaj etničkog identiteta.
"Hrvati su populacija koja je u opadanju i malo su u drugačijem položaju. Ono što se istinski računa su vlade u Banjaluci i Sarajevu, a to ne znači da je vlast na nivou BiH irelevantna, ali jeste u većini stvari. Upravo ovo je nešto što je američkim političarima vrlo teško da razumiju i poštuju", kaže Mejer, koji je nekadašnji zamjenik direktora CIA za Balkan.
On navodi da je neformiranje vlasti u Federaciji BiH i na nivou BiH posljedica velike razlika u mišljenjima, ali i činjenice da je izvršna vlast na nivou BiH u suštini beznačajna.
"Republika Srpska savršeno funkcioniše i bez Sarajeva, Federacija isto funkcioniše, ali ne baš tako dobro. Državna vlast je suštinski, uz nekoliko ovlašćenja koja ima, beznačajna i izmišljena", kaže Mejer.
Kada je riječ o Kosovu i Metohiji, Mejer je ocijenio da se u posljednjih desetak godina ništa značajno nije promijenilo nabolje, već da je situacija još gora, zato što, kako je naveo, Vlada Srbije ne zna šta hoće i reaguje na svako saopštenje i stav iz Brisela.
"Beograd se boji te razlike u mišljenju, da se suprotstavi Briselu i Evropskoj uniji. To znači da ništa nije postignuto, a sve što je urađeno na briselskim sastancima samo je još učvrstilo kosovski suverenitet i nezavisnost, oduzimajući moć i autoritet Beogradu", kaže Mejer.
On je kao primjere naveo intervenciju policije prije par mjesci u Kosovskoj Mitrovici i kada je samoproglašeno Kosovo reklo da neće priznati zajednicu srpskih opština.
"Ove situacije su korak unazad i sve što Beograd radi, jeste da se žali. Ako pažljivo pročitate Rezoluciju 1244 UN, Srbija ima pravo da ima policiju sjeverno od rijeke Ibar na Kosovu, ali toliko se plaše da se suprotstave i pokažu svoju moć Evropskoj uniji", istakao je Mejer i dodao da su za Beograd i Prištinu direktni pregovori jedini način da ovo pitanje bude riješeno.
Mejer prognozira da bi područje sjeverno od rijeke Ibar moglo postati dio Srbije, dok bi južni dio bilo izuzetno teško vratiti, zato što bi to vodilo krvoproliću, ali naglašava da se o tome mora pregovarati.
"Kao autsajder razumno mogu reći da će biti veoma teško za južno od Ibra, ali postoje neke mjere koje se mogu preduzeti, ne zaboravite na istorijska i religijska mjesta zajednica na jugu Kosova i postoje načini da se zaštite", kaže Mejer.
Kada je riječ o bezbjednosnim pitanjima, Mejer ukazuje da je jedno od najznačajnih predstavlja povratak ratnika "Islamske države" iz Sirije u BiH.
"Postoje centri oko Bihaća i u drugim dijelovima FBiH gdje je to očigledno. Ovo pitanje mora pažljivo posmatrati, posebno što je riječ o FBiH", rekao je Mejer.
Osvrćući se na migrnatsku krizu, on ukazuje da zakon EU, koji je nedavno dopunjen, kaže da kada jedan migrant ili izbjeglica dođe u Evropu, za njega odgovorna zemlja u koju je prvo došao.
"Neznatan je broj onih koji prvo dođu u BiH, ali ovo jeste problem za Grčku i Italiju čija želja je da ih se riješe i da migrante izmjeste na sjever. Dobro je što ste i vi sjeverno od te lokacije", ističe Mejer.