"Bošnjaci žele da zaštite odgovorne za krivično djelo ratnog zločina, prije svega Bošnjake koji i danas obavljaju određene funkcije, a koji su činili ratne zločine 90-tih godina. Mi smo kroz ovu strategiju predvidjeli odgovornost i obavezu onih koji treba da sprovode strateške mjere i ciljeve, a tu mislim na nosioce pravosudnih funkcija u institucijama na nivou BiH", rekao je Kojić. 

On je podsjetio da je Centar podnio prijavu protiv ratnih sudija i tužilaca i da je očigledno da bošnjački političari žele da ih zaštite, da bi nastavili da sprovode selektivnu pravdu. 

Kojić je podsjetio da je u revidiranoj strategiji predviđeno da prioritet u okviru najsloženijih predmeta imaju oni sa najvećim posljedicama, a to su predmeti koji se odnose na zločine nad Srbima. 

"Zato ne čudi da Bošnjaci žele da zaštite svoje ratne kadrove u pravosuđu, s ciljem stvaranja unitarne BiH i proglase Srbe kao jedine za ratne zločine. To je nedopustivo. Međunarodna zajednica mora da osudi takvo ponašanje", poručio je Kojić. 

Kojić je apelovao na srpske predstavnike u institucijama BiH da učine sve da se ova strategija nađe na dnevnom redu Savjeta ministara. 

"Čude me srpski ministri u Savjetu ministara koji se nijednom riječju nisu založili da strategija dođe na dnevni red, bude usvojena i da počne sa njenim sprovođenjem", rekao je Kojić. 

Ministarstvo pravde BiH je u maju uputilo Savjetu ministara tekst revidirane strategije koji je dobio pozitivna mišljenja svih učesnika, među kojima i Vlade Republike Srpske. 

Dokument je bio uvršten na dnevni red sjednice Savjeta ministara održane 3. jula, ali je ta tačka skinuta na zahtjev ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Semihe Borovac. 

Iako je Ministarstvo pravde BiH tražilo da strategija bude na dnevnom redu naredne sjednice, to se nije desilo. 

Oko 200 manje složenih predmeta, od nešto više od 500, koliko ih se nalazi u Tužilaštvu BiH, trebalo bi da bude ustupljeno u nadležnost tužilaštva Srpske, FBiH i Brčko distrikta.