Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Dragan Kalinić izjavio je da prekidanje decenijske prakse prijevremenog puštanja na slobodu osuđenih u Haškom tribunala, odnosno nakon odslužene dvije trećine kazne, predstavlja nastavak selektivnog odnosa prema krivici Srba u odnosu na pripadnike druga dva konstitutivna naroda tokom tragičnog sukoba u BiH.
Kalinić je istakao da sve informacije govore da su se ove osobe primjereno ponašale tokom izdržavanja višedecenijske kazne.
"Argument da neki od njih nisu u međuvremenu pokazali znake kajanja i saosjećanja sa žrtvama, naravno da spada u domen ličnih razloga i odluka. Niko od njih svojevremeno nije tražio nagodbu sa Sudom prije presude, pa su prema tome prihvatili da težinu lične krivice iznesu u godinama zatočeništva", naveo je Kalinić u izjavi za Srnu.
On je ocijenio da ova činjenica ne oslobađa one koji su za to nadležni da zaobiđu pravne činjenice u vezi sa sticanjem uslova za prijevremeno oslobađanje.
Prema njegovim riječima, o ovome bi trebalo očekivati da se oglase i Ministarstvo pravde Republike Srpske, ali i Ministarstvo pravde u Savjetu ministara, kao i druge relevantne institucije u BiH.
"Sve su češći zahtjevi da mnogi od haških osuđenika ostatak kazne slyže u domicilnim zemljama pri čemu bi se Rezidualnom haškom mehanizmu omogućio puni nadzor nad sprovođenjem ove procedure", dodao je Kalinić.
On smatra da bi se za početak ova praksa mogla uvesti i u slučaju onih kojima se uporno, bez valjanog obrazloženja odbija skraćenje zatvorske kazne, pa bi preostalu jednu trećinu kazne mogli služiti u zemlji odakle potiču, naglasivši da i Republika Srpska i BiH imaju validne resurse da to i omoguće.
Večernje novosti objavile su da su Srbi osuđeni u Haškom tribunalu ispunili uslove za puštanje na slobodu, pošto su odslužili dvije trećine kazne, ali ih Hag ne pušta.
Dvije trećine kazne odslužili su Radivoje Miletić, Sreten Lukić, Radoslav Brđanin i Vlastimir Đorđević.
Novosti navode da nepisano pravilo da se haški osuđenici puštaju na slobodu poslije odležane dvije trećine kazne prestaje da se primjenjuje u posljednjih godinu dana, kada su na red za izlazak došli srpski državljani.
Konačnu odluku o zahtjevima osuđenika donosi predsjednik Mehanizma, nasljednika Haškog tribunala, tako da će sudija Karmel Ađijus odlučivati o zahtjevu policijskog generala Sretena Lukića, osuđenog na 20 godina zbog zločina nad kosovskim Albancima.
Odgovor čeka i srpski političar iz Republike Srpske Krajine Radoslav Brđanin, kojem je dvije trećine tridesetogodišnje kazne za zločine protiv nesrpskog stanovništva isteklo 6. jula.
Takođe i srpski general Vlastimir Đorđević čeka odgovor već pet mjeseci, pošto je odslužio u Njemačkoj 12 od ukupno 18 godina zbog zločina na Kosmetu.
I general Nebojša Pavković, osuđen na 22 godine zbog zločina na Kosmetu, za 11 dana stiče pravo da podnese zahtjev za privremeno puštanje na slobodu.
