U drugom dijelu Izvještaja istaknuto je da su političke stranke u Srpskoj ujedinjene u podršci daljoj saradnji sa NATO,  ali ne i članstvu u tom vojnom savezu o čemu u BiH ne postoji konsenzus.

"Konsenzus je esencijalan da bi BiH preuzela obaveze takve težine, a Srbi kao konstitutivan narod većinski su protiv članstva u NATO. Nastojanja BiH treba usmjeriti na ciljeve za koje postoji saglasnost entiteta i konstitutivnih naroda, kao što je članstvo u EU", naglašeno je u 21. Izvještaju.

U dokumentu se navedi da Srpska podržava neutralnost, ali i saradnju BiH sa NATO-om, te podsjeća da je 18. oktobra 2017. godine Narodna skupština Republike Srpske usvojila Rezoluciju o proglašenju vojne neutralnosti u odnosu na postojeće vojne saveze sve do eventualnog raspisivanja referenduma na kojem bi bila donesena konačna odluka o ovom pitanju.

"Kao i Austrija, Švedska, Finska i Irska, Republika Srpska nije protiv NATO-a, nego za neutralnost. Srpska podržava kontinuiranu saradnju BiH sa NATO-om, između ostalog i u okviru programa Partnerstvo za mir, kojem je BiH pristupila 2006. godine i Individualnog akcionog plana za partnerstvo sa BiH, koji je usaglašen 2008. godine", istaknuto je u Izvještaju.

U tekstu je navedeno da Republika Srpska, koja ima ustavnu ulogu u ratifikaciji ugovora, ima pravo i da u pogledu NATO-a zauzme stav, koji potpuno podudaran sa pravima koja uživa na osnovu Ustava i Dejtonskog sporazuma.

"Da bi pristupila NATO, BiH mora da ratifikuje protokol Sjevernoatlantskog sporazuma iz 1949. godine. Ustav BiH daje Narodnoj skupštini Srpske izričito ključnu ulogu u pogledu ratifikacije ugovora. Prema Ustavu BiH, Predsjedništvo BiH pregovara i ratifikuje sporazume uz saglasnost Parlamentarne skupštine BiH. Međutim, prema Ustavu BiH, član Predsjedništva koji nije saglasan sa nekom odlukom može da izjavi da je ona veoma štetna po vitalne interese entiteta za teritoriju sa koje je izabran. Takva odluka odmah se upućuje NSRS, ako je takvu izjavu dao član sa te teritorije", navedeno je u drugom dijelu Izvještaja.

U dokumentu je naglašeno, da je primjereno da Narodna skupština Republike Srpske donosi rezolucije u kojima iznosi stavove o pitanjima od značaja za građane Srpske i traži njihovo mišljenje putem referenduma, uključujući i referendum o potencijalnom članstvu BiH u NATO-u.

U Izvještaju je istaknuto da zagovornici NATO integracija tvrde da je aktiviranje Akcionog plana za članstvo (MAP) za BiH preduslov za napredak ka EU, ali da su zvaničnici EU jasno su rekli da NATO nije tema koja je povezana sa evropskim integracijama BiH.

"Ne postoji osnov za vezu između integracija BiH u NATO sa napretkom na putu BiH ka članstvu u EU. Članstvo u NATO ili namjera pridruživanja Alijansi nikada nije bila uslov za članstvo u EU. Pet članica EU - Austrija, Finska, Irska, Malta i Švedska - nisu članice NATO-a. Članstvo u NATO ne garantuje članstvo u EU. Pet članica NATO iz Evrope - Norveška, Crna Gora, Island, Albanija i Turska - nisu članice EU. EU od 2014. godine vodi pristupne pregovore sa Srbijom, uz puno razumijevanje da Srbija nema MAP niti namjerava da se pridruži NATO", naglašeno je u tekstu.

U Izvještaju je upozoreno da predloženi Godišnji nacionalni program (ANP) za NATO poziva na prenos nadležnosti sa entiteta na nivo BiH suprotno Ustavu BiH.

"Bošnjaci ne samo da pokušavaju da iskoriste pitanje članstva u NATO i usvajanje ANP-a kao izgovor za sprečavanje formiranja Savjeta ministara, nego nastoje da ANP iskoriste za nezakonito centralizovanje nadležnosti na nivou BiH, suprotno nadležnostima koje BiH i entitetima daje Ustav BiH", navedeno je u tekstu.

Istaknuto je da se u predloženom ANP kaže da će BiH posebnu pažnju posvetiti nastavku procesa primjena standarda NATO-a i nastaviti reformu bezbjednosnog sektora, a naročito policije.

"Navedena reforma policije odnosi se na neuspjeli pokušaj visokog predstavnika da na nivou BiH centralizuje sve nadležnosti nad policijom. To je suprotno nadležnostima koje nivou BiH dodjeljuje Ustav BiH. Republika Srpska naglašava da je proces reforme policije davno završen i da neće doći do oživljavanja procesa koji se predlaže u ANP", naglašeno je u Izvještaju.

U izvještaju je upozoreno da bi članstvo u NATO zahtijevalo ogromno povećanje vojne potrošnje, koju BiH ne može da priušti u vrijeme velikih pritisaka na budžete i da bi rast vojne potrošnje zahtijevao štetno povećanje poreza ili bolno rezanje potrošnje.

Vlada Republike Srpske usvojila je 21. Izvještaj Savjetu bezbjednosti UN, koji je, u ime Srpske, kao potpisnice svih aneksa koji čine Dejtonski sporazum, premijer Radovan Višković uputio generalnom sekretaru UN Antoniju Guteresu i članicama Savjeta bezbjednosti.

U Izvještaju za period od novembra 2018. do aprila ove godine, Vlada Republike Srpske izražava viđenja o ključnim pitanjima i problemima sa kojima se suočava BiH s ciljem razjašnjavanja svojih stanovišta članovima Savjeta bezbjednosti i međunarodne zajednice.