"Tadašnja vlada je radila pod pritiskom. U Izvještaju piše da je to bilo pod pritiskom, da ima niz neprovjerenih i netačnih podataka, ali je /tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH/ Pedi Ešdaun stiskao i tada su oni poklekli i dali taj izvještaj", rekao je Dodik u intervjuu za beogradski "Telegraf".

Predsjednik Srpske podsjeća da je taj izvještaj korišćen za mnoge presude u međunarodnim procesima, prije svega u Hagu, mada su svi znali da je nametnut i da nije tačan i cjelovit.

"U njemu samo piše o stradanju Bošnjaka, a ne govori se o Srbima koji su imali, da ne kažem, tu nesreću da su ih pobili od 1992. do 1995. godine, a da je stradanje Bošnjaka bilo skoncetrisano u nekih par sedmica", rekao je Dodik.

On podsjeća da čak ni lider Bošnjaka Alija Izetbegović nije otišao u Srebrenicu, koju niko nije pominjao četiri godine nakon 1995. godine, nakon čega je odjednom postala mit.

"Taj izvještaj, koji su prethodno napisali stranci i donijeli da se ovde potpiše, postao je opšte mjesto i dokaz stradanja, što naravno nije tačno. Mi imamo na pločama stradalih u Srebrenici ispisana imena ljudi koji su živi. Imate situaciju da je žena prije dve godine tražila da se njen muž iskopa iz Potočara i premjesti tamo gdje je poginuo, jer nije poginuo u Srebrenici", rekao je Dodik.

On kaže da sada dosta tih ljudi živi u Švedskoj, a njihova imena se nalaze na ploči stradalih u Srebrenici.

"Stradali su Bošnjaci - to je tačno. Ali, kakva je to istina u kojoj to vi izbjegavate da kažete da su Srbi stradali. Imate poznatu situaciju jednog dječaka od 12 godina, koji se vratio po svog psa, koji je ostao u njegovom selu i koga je jedna žena preklala, a Naser Orić je stajao tu", rekao je Dodik.

Predsjednik Srpske kaže da žali svako stradanje bošnjačke majke čiji je bol neutješan, što može da razumije.

"Kada te iste žene odu u politiku i ja se sretnem sa njima i one mi kažu `ti bi bio dobar, samo kada bi priznao genocid` - o čemu se ovdje radi? Da li je to politika ili bol? U BiH je previše nerazumijevanja", istakao je Dodik.

Međunarodni angažman održao BiH

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ocijenio je da je prekomjerni angažman međunarodnog faktora jedini element koji je održao BiH, koja nije država već teritorija, te poručio da će jačati poziciju Srpske ako bude izabran za srpskog člana Predsjedništva BiH.

Dodik je objasnio da taj međunaroni faktor nije dozvolio razvoj i kreaciju lokalnih struktura političkih koncepcija "koji su možda mogli negdje, na nekoj maloj bazi, da se usaglase, pa da to može da živi".

"Mi smo ovde primarno za mir. Mi nećemo ovde ništa rješavati ratom. Ali, vjerujemo da će u naše ruke upasti pravo da politički odlučujemo", rekao je Dodik za beogradski "Telegraf".

On je istakao da, ukoliko pobijedi za srpskog člana Predsjedništva BiH, ide u Sarajevo da ojača poziciju Republike Srpske i poštovanje Ustav BiH, a ne njegovu degradaciju.

Predsjednik Srpske je podsjetio da BiH, prema Ustavu, nema nadležnosti za bezbjednost, pravdu, pravosuđe, odbranu, za mnogo toga što sada ima, poput obavještajne službe ili prikupljanja poreza.

Dodik je podsjetio da su nasiljem međunarodne zajednice intezivno do 2005. godine prenošene nadležnosti Republike Srpske, da su joj "iščupane" 83 nadležnosti koje su date BiH, iako joj po Ustavu BiH ne pripadaju.

"Hoću da idem tamo /u Sarajevo/ da vratim snagu Republici Srpskoj, koju je ona imala prije četiri godine, kada su ljudi iz moje partije bili u zajedničkim institucijama i zajedno sa nama u Republici Srpskoj radili. Srpska je bila na prvom mjestu u BiH. Mi smo uspjeli da dovedemo do toga da se poštovao stav Republike Srpske", rekao je Dodik.

On je dodao da su onda došli neki drugi, koji su opozicija u Srpskoj, a na nivou BiH su "nekim raznim spekulacijama izabrani u strukture vlasti".

"Umjesto da su tamo branili Republiku Srpsku, oni su počeli sa nivoa BiH da disciplinuju Srpsku, unoseći novu praksu, jer BiH je sastavljena od dva entiteta i tri naroda. To piše u Ustavu u članu tri", napomenuo je Dodik.

On je naveo da je pokušaj da se BiH napravi državom vanustavna priča, te napomenuo kako ona nikada u istoriji nije bila zaseban državni identitet, već je uvijek bila u okviru velikih konglomeracija - Otomanske imperije, Austrougarske, Jugoslavije.

"Ona je samo ostala u međunarodnoj praksi, pa je čak i teorija o državi ostala neka imaginacija. Sastavljena od dva entieta i tri naroda. Sva vlast je izvedena tamo. Imate Savjet ministra o kome u Ustavu piše da je pomoćni organ Predsjedništva. Pokušavaju da od toga naprave vladu. Idem tamo da kažem da to nije vlada, već pomoćni organ kako piše u Ustavu. Ja ću poštovati Ustav", pojasnio je Dodik.

On je rekao da BiH može da preživi samo ako poštuje Ustav, a ne ako poštuje nametanje stranaca, što neće biti lako ni jednostavno.

Dodik je naglasio da su u Predsjedništvu BiH izbačeni svi elementi i oblježja srpskog naroda i Republike Srpske, te da postoje samo zastava i grb, koje je nametnuo visoki predstavnik.

Predsjednik Srpske je poručio da je zastava Republike Srpske njegova zastava i, ukoliko je ne bude iza njega u Predsjedništvu, neće imati nijednu sjednicu.

"Odatle počinjem. Zastava iza. Nema zastave - doviđenja: `Hitno? Izvinite, molim vas, postavite zastavu, pa ću doći da vidim šta je hitno. Nećete? Nema sastanka`", rekao je Dodik.

Ako bude izabran za srpskog člana Predsjedništva BiH, Dodik ne misli da živi u Sarajevu, već, ako bude morao, misli ponekad otići na sjednicu, ali je napomenuo da i putem linka može da učestvuje na njoj.

"Ja nemam kalkulacije i to ljudi ovde znaju. Moj jedini interes nije čak ni moj lični, nego narodni i državni interes. Posvećen sam ovom narodu i državi. Neki to osporavaju, neki smatraju da to nije tako, ali to je njihov stav. Još uvek većina ljudi i ja, mislimo da je tako. I ja ću tako da radim, na svakom mom koraku tamo", kaže Dodik.

Dodik je ukazao da se oni, koji su pravili iluziju o BiH devedesetih godina, samo pojave u "Gardijanu" ili "Tajmsu" i pišu opet o lošim Srbima, a navodno dobrim Bošnjacima.

On je porčio da je njegov primarni identite Republika Srpska, Srbin i Srbija i da mu je sve važno što se tiče tog pitanja, te da je spreman da brani svoj identitet i pravo na stav.

"Ako neko od silnih nevladinih organizacija po Banjaluci i Beogradu ima pravo na svoje tako rigidne stavove u kojima se ponižava i potcjenjuje srpska država i srpski narod, a živi u njoj, kako je moguće da mi ne možemo da imamo stav o primarnom osjećaju svog identitata i pripadanja državi", pita Dodik.

Prema njegovim riječima, danas nema ozbiljnog Srbina koji misli da Republika Srpska ne treba da egzistira kao samostalna. "U njoj mogu da uživaju slobodu i drugi. To nije ništa sporno", rekao je Dodik, ali je naglasio da ta sloboda ne postoji u Sarajevu, kao ni u većinskim srpskim opštinama u Federaciji BiH, poput Drvara, Grahova ili Glamoča.

Kada je riječ o trećem entitetu, Dodik ga smatra nekim rješenjem, ali je naveo da to nije intencija Bošnjaka, koji "hoće da identitetski unište Hrvate, čak i njihovu pomisao na teritorijalnu organizaciju entiteta, koji se zvao Herceg- Bosna, kako bi poslije krenuo obračun sa Srpskom, Srbima i njihovim identitetom".

"Srbi su ovde živjeli vijekovima i još vijekovima će živjeti. Prava koja imamo ne smijemo da izgubimo. To nije stvar većeg ili manjeg broja, već stečenog prava koje uporno treba da se brani", poručio je predsjednik Republike Srpske.

On je rekao kako sa hrvatskim članom Predsjedništva BiH Draganom Čovićem ima odličnu saradnju i razumijevanje, te da smatraju da treba spriječiti proces majorizacije koji se masovno primjenjuje nad Hrvatima i svuda gdje može nad Srbima, pogotovo u FBiH.

Dodik je podsjetio i na stradanja srpskog naroda, koji su u Drugom svjetskom ratu pobili Muslimani i Hrvati. "Pobili su nas u Jasenovcu, Muslimani iz Handžar divizije i Ustaše. NDH je imala zvaničnu državnu politiku da pobije Srbe. Pobili su nas gde su kod stigli", rekao je Dodik, te napomenuo da su Srbi stradali i u prošlom ratu.

On je ukazao i na apsurd da državni tužilac iz NJemačke dolazi u Srebrenicu i "ima neki spisak da proganja Srbe", te upitao zašto nije došao 1946. godine i ponio spisak Nijemaca koji su na Kozari pobili ogroman broj srpskog stanovništva ili zašto nije otišao u Kragujevac.

Obilježavanje stotinu godina od kako se srpska zastava zavijorila na Bijeloj kući u Vašingtonu, čemu je prisustvovala i premijer Srpske Željka Cvijanović, prema ocijeni Dodika je dokaz da su Srbi bili na pobjedničkoj i stradalničkoj strani, te da je ta zastava veliko priznanje srpskom narodu, koje je kasnije izgubljeno.

"Zato je simbolički veoma važno da tamo budemo prisutni, u Kongresu koji daje značaj. Željka Cvijanović je tamo, kao i Ana Brnabić. Visoko su zastupljene i Srbija i Republika Srpska. To što ja nisam, daleko je to objašnjavati", rekao je Dodik.

On je naglasio da je poznat njegov sukob sa starom američkom administracijom, koja je djelovala prema principu "ili slušaj ili ćeš biti sankcionisan", te je istakao kako on nije htio da sluša.

Dodik je rekao da je apsurdno da bez dokaza bude na listi američkog Ministarstva finansija, ali da veliki imaju pravo na aroganciju.

On smatra da Republika Srpska ništa nije izgubila i da je kroz to vratila svoje dostojanstvo i neku vrstu snage.