Trivićeva je navela da će na tom planu insistirati na plaćenoj učeničkoj praksi i zaštiti učenika na radu, dodajući da mladima koji ne nastavljaju dalje školovanje treba ponuditi posao. 

"To je moguće ako izaberu zanimanje za kojim postoji potražnja na tržištu rada. Zanimanja, koja prije nekoliko godina nisu bila atraktivna, danas su izuzetno tražena, ali u skladu sa tim moraće biti i plaćena. Privrednici su svjesni da će morati da povećaju plate radnicima ukoliko žele da opstanu", rekla je Trivićeva za "Euroblic". 

Ona je dodala da privrednici ostanak mladih kadrova mogu postići stipendiranjem. 

"Mogu da im obezbijede plaćenu praksu i posao nakon sticanja diplome. Zauzvrat ih mogu obavezati nekom vrstom ugovora da rade za njih određeni period", objasnila je Trivićeva. 

Ona je rekla da se odliv mladih i kvalifikovanih ljudi može zaustaviti povećanjem plata u realnom sektoru i stvaranjem boljih uslova rada i života. 

Trivićeva je istakla da je identifikovanje privrednika spremnih na saradnju prvi korak u smjeru usklađivanja upisne politike u srednjem obrazovanju i potreba privrede, dodajući da do kraja ovog mjeseca očekuje da se privrednici izjasne o potrebama za kadrovima u narednom periodu, kako bi Ministarstvo dobilo informaciju koja zanimanja da potencira tokom školovanja. 

"Sljedeći korak bi bio da se u školama prilagodi upis prema iskazanim potrebama, kako bi se mladima obezbijedio posao po završetku školovanja", navela je Trivićeva. 

Odgovarajući na pitanje u kojem obimu će izmjenama Zakona o platama zaposlenih u oblasti obrazovanja i kulture biti povećana plata za oko 13.500 zaposlenih u tom sektoru, Trivićeva je rekla da će nakon 11 godina plate biti veće u prosjeku za osam odsto, za šta je predviđeno dodatnih 22 miliona KM. 

"Do 2022. godine njihove plate bi trebalo da budu izjednačene sa platama ostalih budžetskih korisnika", istakla je Trivićeva.