Pašalić je nakon sastanka najavio da će na ovom prostoru biti postavljeno 25 do 30 automatskih protivgradnih stanica koje će iz Republike Srpske braniti prostor u Srbiji uz rijeku Drinu, gdje poljoprivrednici godinama trpe veliku štetu na proizvodnji od nevremena. 

"Republika Srpska je u posljednje vrijeme uložila mnogo novca u sistem protivgradne zaštite. To je važno, jer smo zbog klimatskih promjena u posljednjih 10 godina imali samo dvije normalne po pitanju klime. Nevrijeme u dio Srbije uz Drinu uvijek dolazi sa zapada, odnosno sa naše strane u Republici Srpskoj", naveo je Pašalić. 
   
On je najavio da će Republika Srpska i Srbija uskoro zajedno krenuti u ovu investiciju i da će tom projektu biti dat prioritet. 

Pašalić je ocijenio da je Republika Srpska u nekim oblastima iskoračila sa bolje uređenim segmentima, ali da je Srbija ta koja može biti primjer Republici Srpskoj i najavio intenziviranje dosadašnje dobre saradnje. 

Ministar Nedimović je nakon sastanka pohvalio saradnju ova dva ministarstva i njihov rad na zajedničkim projektima. 

"Sve što su dogovorile vlade Srbije i Republike Srpske i predsjednik Aleksandar Vučić i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik mi ćemo nastojati da realizujemo", poručio je Nedimović. 

Prema njegovim riječima, najvažniji današnji dogovor o zajedničkom projektu automatske protivgradne zaštite donosi direktnu korist poljoprivrednim proizvođačima u Srbiji, pogotovo onima koji žive uz rijeku Drinu, gdje je posljednjih godina bilo i najviše štete od nevremena. 

"Prostor od Milića do Gacka branićemo sa 25 do 30 stanica", najavio je Nedimović. 

On je naveo da je ograničavajuće u ovoj oblasti što već 30 godina ne postoji nikakav sporazum između BiH i Srbije o načinu upravljanja protivgradnim raketama, a danas je dogovoreno kako da to bude riješeno prema postojećim regulativama i kako da se nastupi prema institucijama BiH da bi se sporazum konačno postigao, što jedno drugo ne isključuje. 

"Vlada Srbije će pomoći Vladi Republike Srpske da sprovede ovaj sistem, čija je vrednost oko milion evra, a dobro je što je institucija koja se u Republici Srpskoj bavi protivgradnom zaštitom na takvom nivou osposobljenosti da sve može lako da se sinhronizuje", istakao je Nedimović. 

On je dodao da je riječ o projektu za 2020. godinu, a sporazum o njegovoj realizaciji biće potpisan najkasnije za mjesec dana. 

"Ovo je projekat zajedničke saradnje, jer Republika Srpska na tom prostoru nije imala potrebe za protivgradnom zaštitom zbog svoje poljoprivredne proizvodnje, osim što brani nas, jer poljoprivredna proizvodnja ne može da poznaje granice", istakao je Nedimović. 

Prema njegovim riječima, Srbija će od Republike Srpske preuzeti i dobar model funkcionisanja u oblasti šuma, kako da se izvozi što manje trupaca i da se što više trupaca pretvori u poluproizvode ili finalne proizvode, kako bi to imalo uticaja na bruto društveni proizvod. 

"U Republici Srpskoj je neverovatno učešće prerađivačke industrije u šumarstvu u bruto društvenom proizvodu, a korak napred napravljen je pre tri godine sa rešenjem da ne može da kupi trupac ko kako hoće, samo onaj ko zapošljava ljude i proizvodi poluproizvod ili finalni proizvod u drvnoj industriji", naveo je Nedimović. 

On je najavio da će i Srbija pomoći Republici Srpskoj da se otvori predstavništvo sertifikacione kuće za organsku poljoprivrednu proizvodnju, kako bi poboljšali njen razvoj na tom području. 

"Proces transfera znanja mora da bude kontinuiran", zaključio je Nedimović i dodao da Srbija najviše prehrambenih proizvoda izvozi u Republiku Srpsku i BiH. 

Sastanak ministara održan je u Gradskoj kući Sremske Mitrovice. 

U delegaciji Republike Srpske bili su i pomoćnik ministra za šumarstvo i lovstvo Goran Zubić, direktor Agencije za agrarna plaćanja Savo Minić, te direktor "Protivgradne preventive" Tihomir Dejanović. 

U delegaciji Srbije bili su i državni sekretar Željko Radošević, pomoćnik ministra Nenad Katanić, direktor Uprave za veterinu Emina Milakara, direktor Uprave za agrarna plaćanja Biljana Petrović, direktor Uprave za šume Saša Stamatović, te direktor Uprave za bilje Nebojša Milosavljević.