"To što oni ćute, ne znači da se zločin nije dogodio, ne znači da oko 3.500 Srba, uključujući žene i djecu, ovdje nisu stradali na najmonstruozniji način", rekao je Dodik na obilježavanju 27 godina od zločina koji su nad srpskim narodom u srednjem Podrinju počinile muslimanske snage od maja do decembra 1992. godine. 

Dodik je dodao da ni danas ovdje nema predstavnika međunarodne zajednice, te da je prisutan samo ruski ambasador Petar Ivancom. 

On je napomenuo da su međunarodni zvaničnici nalagali Hagu da se ispita samo šta se dešavalo u julu 1995. godine u Potočarima. 

"Danas nema presuda /za zločine nad Srbima u srednjem Podrinju/, nema zločinaca. Prvo su nas pobili, onda su nas optužili za zločin koji nismo učinili. Od nas Srba očekuju da sami sebe krivimo, da sami sebe satanizujemo. To oni žele, ali to tako ne ide i tako neće moći", dodao je Dodik. 

Dodik je ukazao da postoji zavjera u odnosu prema Srbima, od kojih se traži nova poslušnost. 

Prema njegovim riječima, možda će jednog dana, kada se promijeni interes onih koji su odlučili da su samo jedni žrtve, a drugi zločinci, promijeni i slika o Podrinju iz ovog rata. 

On je dodao da se ne smije umanjiti žrtva drugih naroda, ali da se ne mogu prihvatiti kvazi lažne činjenice. 

Dodik je napomenuo da su Srbi naučili kroz istoriju da nemaju slobodu ako nemaju svoju državu, te ukazao na važnost postojanja Republike Srpske. 

"Htjeli su da učine sve da nestanemo kao narod", istakao je Dodik. 

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je na ovom prostoru izvršen najveći zločin nad civilnim stanovništvom Republike Srpske. 

Višković je podsjetio da su muslimanske snage izvele desetine mučkih napada na srpska sela, iza sebe ostavili pustoš, a ubijali djecu, žene, starce. 

On je istakao da pravda ni danas nije zadovoljena, ali da ne smije biti zaboravljeno da je nad civilima u srednjem Podrinju izvršen ogroman zločin. 

Višković je napomenuo da se danas umanjuje broj srpskih žrtava, što nikada ne smije biti zaboravljeno. 

"Kao predsjednik Vlade poručujem da od pravde nikada neće odustati", rekao je Višković. 

Načelnik opštine Bratunac Neđeljko Mlađenović istakao je da je srpski narod na ovom području branio svoja ognjišta i da je stradao veliki broj civilnih žrtava. 

Mlađenović je ukazao da se u Bratuncu svake godine ovdje okupljaju isti ljudi, te da ljetne vrućine ne smiju da budu prepreka da ih bude više. 

Obilježavanju 27 godina od stradanja Srba u srednjem Podrinju prisustvovali su ministri rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović, saobraćaja i veza Neđo Trninić, delegacija Narodne skupštine, ruski ambasador u BiH Petar Ivancov, te pomoćnik ministra za rada, zapošljavanje o boračko-socijalna pitanja Srbije Zoran Milošević. 

Prisustvovali su i predstavnici Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH, Boračke organizacije Republike Srpske, Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, Saveza logoraša Srpske, veterana, te opštinske delegacije iz regije Birač. 

Pomen je dat svim srpskim žrtvama iz srednjeg Podrinja u odbrambeno-otadžbinskom ratu, a u znak sjećanja na stradanje Srba na Petrovdan 1992. godine u selima oko Srebrenice i Bratunca, kada je ubijeno 69, a zarobljena su 22 vojnika i civila, od kojih niko nije preživio. 

Na Petrovdan 1992. godine muslimanske jedinice iz Srebrenice napale su srpska sela Zalazje, Biljaču, Sase i Zagone ubijajući sve što su stigli, pljačakajući i paleći srpsku imovinu. 

Od 22 nestala srpska civila i vojnika, 10 još nije pronađeno, a ostali su slučajno otkriveni i ekshumirani 2011. godine na Zalazju, prilikom traženja nastradalih Bošnjaka. Poslije godinu su identifikovani i dostojno sahranjeni na Petrovdan 2012. godine. 

Obilježavanje stradanja Srba u srednjem Podrinju organizovao je Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.