Cvijanovićeva je rekla da je BiH složena zemlja, što se ne manifestuje samo putem guste ustavne arhitekture i strukture već i određenih političkih odnosa, ali koja može da funkcioniše ako za to postoji volja. 

"Ali, ima onih koji uporno putem političkih odnosa i pravljenja političkog nereda na unutrašnjem planu pokušavaju da pokažu da sistem ne funkcioniše, da bi bio reformisan. Meni je jasno zašto to Sarajevo radi", rekla je Cvijanovićeva večeras za RTRS. 

Prema njenim riječima, oni uporno zabušavaju da bi ispalo da dejtonska BiH ne funkcioniše i da je treba mijenjati, ali za to nema političke volje na unutrašnjem planu i nema dovoljno želje za eksperimentisanjem na spoljnom planu da bi se neko u to upustio. 

"Treba vidjeti kako sistem, ovakav kakav jeste, može da funkcioniše", naglasila je Cvijanovićeva. 

Ona je napomenula da je problem u BiH što je mnogo umiješan strani faktor, koji ima dvostruke aršine i koji je sve manje relevantan jer nije pošten prema svim narodima koji žive u BiH. 

"Zbog njih takvih kakvi jesu, koji su uvijek bili utočište nekima, nemate situaciju da ljudi koji su odgovrni kao predstavnici najvećih političkih partija iz sva tri naroda, sjede zajedno i razgovaraju o važnim temama kao partneri. Odsustvo dijaloga govori koliko je BiH siromašna kao država", rekla je Cvijanovićeva. 

Ona je ocijenila da je visoki predstavnik međunarodne zajednice Valentin Incko toliko dugo na funkciji koju obavlja kako pozicija EU, eventualnim dolaskom novog diplomate, željnog dokazivanja, ne bi bila dovedena na isti ili niži nivo od pozicije visokog predstavnika 

"Nikome nije u interesu da to bude novi, svježi stranac, željan aktivizma i akcije. Vidimo da ta pozicija polako zakržljava i personalno je vezana za istu osobu kojoj je odavno prošao mandat za vršenje te dužnosti", naglasila je Cvijanovićeva. 

Prema njenim riječima, Savjet za sporvođenje mira se ne treba baviti bilo čime u BiH, ali kada to već radi onda bi trebalo da ima racionalan pristup i ujednačenost u traganju za time ko je za šta kriv. 

"Ne sviđa mi se njihov priustup u kojem se krivica dijeli na jednake dijelove. To se ne može raditi na taj način. Trebali su reći da je najava inicijative SDA o promjeni imena Republika Srpska antidejtonska i udar na postojeći poredak", dodala je Cvijanovićeva. 

Ona je navela da je predsjednik SDA Bakir Izebegović pokrenuo priču o apelaciji za preispitivanje naziva Republika Srpska u vrijeme kada nema konstituisanu vlast, sa milion svojih unutrašnjih problema i blokiranom Federacijom BiH, te da je pitanje šta ga je na to ponukalo. 

Cvijanovićeva smatra da se radi o tome da je SDA toliko pogubila konce i da je Izetbegovića neko nagovorio na to kako bi se stvorila nestabilnost i da bi se spriječio SNSD da učestvuje u vlasti, a zadržali oni sa kojim mogu da rade kako hoće. 

"To je adresa za sva pitanja, mi to nismo. Mi smo ljudi koji su proveli izborne rezultate na nivou BiH, kao odgovorni političari i ljudi koji su dobili najveću podršku građana na izborima, znajući da to sa sobom nosi ogromnu odgovornost. Mi smo se odgovorno ponašali i rekli da idemo razgovarati sa potencijalnim političkim partnerima da bismo formirali vlast na nivou BiH i da bi se mnoge stvari deblokirale", rekla je Cvijanovićeva. 

Cvijanovićeva je podsjetila je da tri odsto Srba koji žive u Federaciji BiH jasno pokazuje kakav je ambijent u tom entitetu za potencijalne povratnike i zašto oni nisu postali stvarni povratnici. 

"Sa druge strane, u Republici Srpskoj imate 13 odsto ljudi koji su Bošnjaci, koji ostvaruju svoja prava", istakla je predsjednik Srpske. 

Ona je dodala da, uprkos tim podacima, Izetbegović tvrdi da u Srpskoj nema mogućnosti za povratak i da vlada diskriminacija. 

"Kako je diskriminacija, a u Srpskoj imate 13 odsto stanovništva, dok u FBiH ima tri odsto jednog od konstitutivnih naroda i ne možete da oformite delegaciju Srba u parlamentu, a Dejtonski sporazum je predvidio mehanizme zaštite i propisao koliko ljudi srpske nacionalnosti morate tu da imate", rekla je Cvijanovićeva. 

Ona je podsjetila i da u Srpskoj pravo na maternji jezik i nacionalnu grupu predmeta postoji u suštini, a u FBiH samo formalno. 

Cvijanovićeva je napomenula da u 22 škole u Republici Srpskoj bošnjačka djeca imaju nacionalnu grupu predmeta i izučavaju ih po programu koji dolazi iz nekog od kantona u FBiH. 

"Oni suštinski ostvaruju svoje pravo na nacionalnu grupu predmeta, a time i na svoj maternji jezik. U FBiH su pod pritiskom napravljeni blagi pomaci u nekim mjestima. Tamo srpska djeca nemaju nacionalnu grupu predmeta, ni maternji jezik", istakla je Cvijanovićeva i dodala da na kraju godine formalno u knjižicu bude upisano da su izučavali srpski jezik.