Iako je Vlada Republike Hrvatske prvo odbila povećati kvote za uvoz radne snage u turizmu, nedavno je ipak popustila pod pritiscima ugostitelja i povećala kvote za turizam i ugostiteljstvo za dvije hiljade radnika, i to s 10.611 na 12.611, s mogućnošću angažmana još hiljadu radnika, a i te su kvote već potrošene. 

To su za Index.hr rekli ugostitelji koji su poslali apel Vladi za hitan sastanak navodeći da je turizam pred kolapsom.

Predsjednik Nezavisne udruge ugostitelja Marin Medak istakao je da Hrvatska ima najvišu stopu PDV-a na pripremu i posluživanje hrane na Sredozemlju i jednu od najviših stopa u Evropskoj uniji.

"Tražimo hitno smanjivanje te stope na 13 odsto, kao i ukidanje poreza na potrošnju od 3 odsto jer nas te stope onemogućavaju da adekvatno platimo domaće radnike koje želimo zapošljavati umjesto stranaca. Nalazimo se u poreznim 'makazicama' koje nam ne dozvoljavaju razvoj i uništavaju ne samo naš sektor nego i turizam kao ključnu granu hrvatske privrede. Prihod nam je kroz visoke poreze i davanja praktički nacionalizovan, a svi rizici i obaveze ostaju nama. Naša inicijativa sada je prerasla u aktivnu Koordinaciju ugostitelja Hrvatske kao rezultat krajnje potrebe za promjenom", izjavio je Medak.

I ostali ugostitelji sa kojima su razgovarali hrvatski novinari, kao i predsjednik Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić, rekli su da žele zapošljavati domaću radnu snagu, no problem je, ističu, što nje jednostavno nema.

Ugostitelji traže porezno rasterećenje kako bi mogli nuditi bolje plate i tako privući hrvatske radnike koji su otišli u inostranstvo jer u Hrvatskoj, navode, nema radnika. Iako se vlada redovno poziva na to da na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje ima hiljade kuvara, konobara i sobarica, ugostitelji se pitaju gdje su ti ljudi jer im se ne javljaju na oglase za posao.

To je rekao i Ante Vlašić, predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik te ujedno predsjednik Strukovne grupe ugostitelja pri Županijskoj privrednoj komori. On je vlasnik restorana u Dubrovniku i zapošljava strance iz Bosne i Hercegovine.

"Zaposlio sam nekoliko kuhara i konobara iz BiH i jako sam zadovoljan njima. Vi ne možete natjerati nekoga da radi ako to ne želi. Kažu da na HZZ-u ima puno ljudi koji bi mogli raditi u turizmu, ali recimo kad sam stavio oglas za posao i tražio 10 ljudi, njih troje se javilo, a samo je jedan došao. Dakle, statistički ljudi postoje, ali ih zapravo nema. Niko se ne javlja na oglase i jedini spas je da dovedemo nekog sa strane. Prednost dovođenja ljudi iz drugih država je ta da možete birati osobu kakva vam odgovara. Vani vidite nekog pa mu ponudite posao. Prije uvođenja kvota to niste mogli", rekao je Vlašić.

Zagrebački ugostitelj i vlasnik dvaju restorana u centru Zagreba Damir Jurković je otkrio da je prije nekoliko mjeseci zaposlio bračni par iz Sirije koji radi pomoćne poslove u kuhinji i da je zadovoljan njihovim radom.

"Zaposlio sam bračni par koji ima djecu. Rade pomoćne poslove u kuhinji te iako je malo problem jezične barijere jer ne pričaju ni engleski, razumiju šta trebaju raditi i dobro rade. Marljivi su i vrijedni. Zaposlio sam ih tako što su me zvali iz jednog udruženja i rekli da traže posao za Sirijce. Žena radi kod nas četiri mjeseca, a na njenu sam molbu zaposlio i njenog supruga. Iako ne znaju jezik, ipak su dobro upućeni u plate pa smo ispregovarali jer tačno znaju navesti kolike su plate u sezoni", ispričao je Jurković navodeći kako su kod njega neto plate 5.800 kuna za pomoćne radnike u kuhinji, dok su za konobare od 7.000 do 7.500 kuna.

Osim njih, od stranaca ima zaposlenog i jednog Makedonca kojeg posebno hvali. On je, kaže, poput hrvatskih radnika, sve razumije i sporazumijevanje ide bez ikakvih problema.

"Odličan je kuvar i jako sam zadovoljan", rekao je Jurković.

Novinari Index.hr su razgovarali i sa Francom Leticom iz Zagreba koji osim kafića u Zagrebu, ima i firmu za iznajmljivanje brodova i jahti. On je ispričao da i on za brodove i jahte zapošljava strance, ovisno o tome odakle mu dolaze gosti.

Zapošljava skipere, hostese, kuvare i konobare, a pazi da njegovi klijenti imaju osoblje koje govori njihov jezik bilo da su iz Srbije, BiH, Makedonije.

U zadnje vrijeme ima dosta klijenata iz Južne Amerike i Meksika, a ima dosta i Amerikanaca, gostiju iz Južnoafričke Republike i Australije. No ipak navodi da je u odnosu na lani booking za 30 odsto lošiji, i to zbog prevelike cijene vezova u hrvatskim marinama.

"Grčka nudi 25 do 30 odsto niže cijene vezova. Da biste, na primjer, privezali jednu jahtu od 15 metara u gradskoj luci u Jelsi, to vas košta 800 kuna po danu, za tu cijenu dobijete struju i vodu. Dan parkinga jahte u grčkoj marini platićete 500 kuna. A ACI marine u Hrvatskoj su još skuplje od gradskih marina i koštaju oko 1.100 kuna po danu. Mi samo zbog osjećaja sigurnosti imamo posla. Kod nas se turizam događa samo slučajno i radi osjećaja sigurnosti", rekao je Franc Letica.