S jučerašnjim danom U Hrvatskoj je započela naplata vrlo laganih plastičnih vrećica koje se u trgovinama uglavnom nalaze na odjeljima voća i povrća ili na štandovima na tržnicama.
Radi se o vrećicama tanjim od 15 mikrona koje se koriste iz higijenskih razloga ili služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu, dok će vrećice deblje od 50 mikrona i dalje biti dostupne jer se smatra da njih kupci višekratno koriste što sprečava nastanak otpada.
Prodaja laganih vrećica biće zabranjena na blagajnama, a na odjelima koji ih koriste moraće biti jasno istaknuta cijena i uputstvo o štedljivom korištenju što propisuje Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu i ribolovnom alatu koji je juče stupio na snagu.
Iz Ministarstva zaštite okoline i zelene tranzicije Hrvatske navode da se ovakve vrećice ne smiju koristiti na prodajnim mjestima na kojima se ne prodaje hrana poput trgovina s odjećom, obućom, kućanskim aparatima ili apoteke.
Osim njih, novim pravilima podliježu i papirne vrećice s plastičnim prozorom (na primjer za pekarske proizvode), papirne vrećice za masnu hranu koje su s unutrašnje strane obložene plastikom i plastične vreće u koje se pakuje meso u mesnicama. Sve one dodatno će se naplaćivati kupcima, a trgovci imaju pravo sami odlučiti koliko će takvu vrećicu naplatiti.
Cijene po trgovačkim lancima
Većina trgovačkih lanaca na svojim je stranicama objavila informaciju o cijenama te se ona kreće od jednog do dva evro centa.
Kaufland i Lidl, kao sestrinske kompanije u vlasništvu Švarc grupe, tu su naknadu odlučili naplaćivati jedan cent. Iz Kauflanda navode kako svojim kupcima nude veliki broj višekratnih rješenja kao i “odgovornu vrećicu” za voće i povrće te vjeruju da neće biti problema s kupcima.
Odluku o naplaćivanju laganih plastičnih vrećica pozdravio je i Lidl koji osim višekratnih vrećica perivih u veš mašini nudi i mogućnost donošenja voća ili povrća na blagajnu bez ikakve ambalaže. Već duže vrijeme u svim se Lidlovim poslovnicama voće i povrće vagaju na blagajni što dodatno olakšava proces.
Ista cijena od jednog centa po jednokratnoj vrećici naplaćivaće se u Konzumu i Studencu. Iz Studenca su naglasili da su iz upotrebe izbacili vrećice za pekarske proizvode s plastičnim prozorom i zamijenili ih papirnim vrećicama koje su za kupce besplatne. Jedini koji cijenu neće zadržati na minimalnih 1 cent je trgovački lanac KTC koji će veću treger vrećicu (30*60 centimetara) naplaćivati dva centa, a manju (22*45 centimetara) jedan cent.
Većini kupaca nisu se svidjela nova pravila, dok manji dio podržava ovu odluku. Na Reditu još u septembru, kad je novost objavljena, povela žustra rasprava o naplaćivanju vrećica, ali i rješenjima kako izbjeći plaćanje.
“Nosiću vrećicu od kuće, a voće i povrće ću vagati po komadu – krompir, banane, jabuke… Na kasi ću napomenuti da je to bojkot protiv mafijaškog udruženja lanaca trgovina koji nas sistemski kamatare”, napisao je korisnik.
Brzo je uslijedio odgovor kako je naivno misliti da će to tako funkcionisati jer će ubrzo sve voće i povrće biti zapakovano u plastične ambalaže u unaprijed definisanim kilažama. Drugo rješenje koje su kupci predložili je povratak papirne ambalaže, takozvanog škarnicla.
"Već godinama u gradu kojem živim odvajamo otpad. Čovjek bi pomislio da se nešto reciklira i da je sve to ekološki, pa i jeftinije, ali eto sad se neko sjetio zaraditi uz priču da se radi o ekologiji pa odlučio naplaćivati vrećice koje puknu dok nosim kilu banana u njima", napisala je korisnica.
Novosti oko vraćanja povratne ambalaže
Još jedna novost koja je uvedena s 1. januarom je povratna naknada za boce koja će iznositi 3 centa više nego ranije, odnosno 10 centi po ambalaži. Do daljnjeg će se povratna naknada isplaćivati za svu jednokratnu ambalažu za pića koja su u sistemu povratne naknade te potrošači imaju pravo na povratnu naknadu od 10 centi prilikom vraćanja ambalaže u trgovine i reciklažna dvorišta.
Iz Ministarstva zaštite okoline i zelene tranzicije tvrde kako je u 2023. godini na tržište Republike Hrvatske stavljeno ukupno 1,13 milijardi komada ambalaže u sistemu povratne naknade, a sakupljeno 875 miliona komada (77 %) što ovaj sistem čini vrlo efikasnim, piše "Dnevno.hr".
