Naime, Hrvatska je od 2011. izgubila 396.360 stanovnika i 81.603 domaćinstava, a broj stambenih objekata je narastao za više od 100.000 jedinica.

Može li se iz toga zaključiti da će ubrzo početi padati cijene nekretnina?

Kako su rasle cijene u Hrvatskoj i EU

Cijene nekretnina u Hrvatskoj su rasle 9 odsto trećeg kvartala prošle godine u odnosu na 2020.

To je u skladu s prosjekom EU od 9,2 odsto i daleko manje od država unutar nje koje su imale rekordno visok rast cena u tom periodu: Češke s 22 odsto rasta cena, Litvanije s 18,9, Estonije 17,3 i Holandije s 16,8 procenata raste cijena nekretnina.

Rast cijena nekretnina je posebno dramatičan kada se posmatra u dugoročnom periodu od 2010. do 2021. Rast je zabilježen u 23 zemlje EU, a pad u četiri, s najvećim rastom u Estoniji (+141%), Mađarskoj (+118%), Luksemburgu (+117%), Litvaniji (+106%) i Austriji (+104%). Pad je zabeležen u Grčkoj (-28%), Italiji (-12%), Kipru (-6%) i Španiji (-0,5%).

Ukupni rast cijena nekretnina u cijelom tom periodu u Hrvatskoj iznosi gotovo 30 odsto, što je manje od rasta na nivou EU koji je iznosio 39 procenata, piše Indeks.

Do 2017. cijene padale, nakon toga strelovito rastu

Ali taj rast nije bio kontinuiran iz godine u godinu. U Hrvatskoj su cijene padale svake godine od 2008. do 2016, a 2017. i 2020. snažno rastu. Najveći pad cena, od čak 7,9 odsto, zabeležen je 2009. i trend pojeftinjenja se nastavio do 2016.

Te se godine cijene nekretnina oporavljaju blagim rastom od dva procenta, ali već sledeće godine rast iznosi 2.9%, 2018. 4.6%, 2019. 7.8% i 2020. 7%. Znači da je rast blago usporio 2020. u odnosu na 2019, ali po svemu sudeći se opet pojačao 2021. na rekordnih 9%.

To je daleko više od rasta dohotka i plata koje su od 2017. rasle u prosjeku manje od 4% godišnje. Jasno je da nekretnine naglo postaju sve skuplje u odnosu na plate, to jest, sve je teže s platom i kreditom kupiti nekretninu.

(B92)