Husnik i još pet osoba - Živojin Crnogorac, Mišel Husnik, Kasim Hekić, Sava Radović i Svetislav Radović, su 1997. godine pred Županijskim sudom u Osijeku proglašeni krivim da su u aprilu 1992. godine, kao pripadnici JNA u Vukovaru, u više navrata, pod prijetnjom silovali jednu žensku osobu i pravosnažno su osuđeni na kazne od osam do 14 godina zatvora.

Nakon provedenog ekstradicionog postupka, Odjeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu je u avgustu 2017. godine, utvrdilo da su ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje Ivana Husnika Hrvatskoj.

Izručenje Husnika Hrvatskoj dozvolilo je Ministarstvo pravde Srbije rješenjem od 19. aprila 2019. godine.

Kada je riječ o suoptuženima u tom slučaju, u obnovljenom postupku 2002. godine, na suđenju u prisustvu, protiv Živojina Crnogorca obustavljen je postupak zbog greške u identitetu.

Mišel Husnik i Kasim Hekić su najprije oslobođeni, a zatim su, u ponovljenom postupku, 2007. godine, osuđeni na po sedam godina zatvora, da bi im Vrhovni sud povećao kaznu na po deset godina zatvora, a dvije godine kasnije Mišel Husnik, inače rođeni brat Ivanov, umro je u zatvorskoj bolnici u Zagrebu.

Ivan Husnik je pod imenom Ivica Atanasijević u Srbiji pravosnažno osuđen i za ratni zločin na "Ovčari" na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina, koju je izdržavao u zatvoru u Sremskoj Mitrovici.

On je, i pod jednim i pod drugim imenom, od 2008. do 2016. godine podnosio zahtjeve za sticanje državljanstva Srbije, ali je rješenjem od 3. avgusta 2020. godine odbijen uz obrazloženje da je "Ministarstvo ocenilo da postoje bezbednosni razlozi od interesa za Republiku Srbiju zbog kojeg zahtev imenovanog treba odbiti".

Protiv ovog rješenja Husnik je septembra 2020. godine podnio tužbu Upravnom sudu Srbije u Beogradu u kojoj je predložio da se rješenje MUP-a poništi, navodeći da ispunjava sve zakonske uslove za dobijanje državljanstva Srbije.

U tužbi je, između ostalog naveo, da je pripadnik srpskog naroda, da je bio u braku sa S.D. sa kojom ima dvoje, sada punoljetne djece, da su sve troje državljani Srbije, kao i da mu je majka rođena u Krušedolu 1931. godine i takođe je državljanka Srbije i srpske nacionalnosti.

Po toj tužbi nije odlučeno do Husnikovog izručenja, a da je usvojen njegov zahtjev za sticanje državljanstva Srbije, Srbija ga, prema važećim domaćim propisima i međudržavnom ugovoru ne bi ni smjela izručiti Hrvatskoj, navode iz "Veritasa".

U ovoj godini uhapšeno je sedam osoba iz bivše Republike Srpske Krajine po hrvatskim potjernicama zbog ratnih zločina, od kojih je troje uhapšeno van Hrvatske, troje prilikom ulaska u Hrvatsku, a jedan na području Hrvatske.

Na osnovu međunarodnih potjernica koje je raspisao Biro Interpola u Zagrebu do sada su, širom svijeta, uhapšena 182 Srbina, od kojih je 70 ekstradirano u Hrvatsku.

Od ekstradiranih do sada je protiv njih 30 postupak obustavljen ili je optužba odbijena, uglavnom nakon prekvalifikacije djela ratnog zločina u oružanu pobunu.

Ova prekvalifikacija ima za posljedicu gubitak obeštećenja za vrijeme provedeno u pritvoru.

U hrvatskim zatvorima trenutno se nalazi 26 osoba srpske nacionalnosti, pripadnika bivših JNA i Srpske vojske Krajine, od kojih je 16 pravosnažno osuđeno zbog ratnih zločina, dok su ostali pod istragom, optužbom ili čekaju pravosnažnost presuda, saopštio je "Veritas".