Ristić je podsjetio da su tu bile ideje - trećinu ubiti, trećinu protjerati, trećinu pokatoličiti.

"Element za proterivanje je okončan nekoliko decenija nakon Drugog svetskog rata pred očima celog sveta", rekao je Ristić za RTS.

On je upitao kakvo je to junaštvo kada neko kidiše na starce, na djecu, koji bježe, nenaoružani?

Prema njegovim riječima, dok srpska strana insistira na poštovanju istorijskih činjenica, dotle se u znatnom djelu hrvatskog društva te činjenice potiru i govori o srpskoj "agresiji na Hrvatsku".

Ristić je ukazao da su Srbi u Hrvatskoj danas svedeni na nekoliko procenata u ukupnom hrvatskom stanovništvu i da je riječ o potpuno obespravljenoj populaciji.

Ristić je naveo da je ćirilica, iako formalno dozvoljena, i dalje progonjena i zabranjena na svakom mogućem mjestu, a da se ustaštvo veliča u znatnom djelu političke, kulturne i intelektualne, posebno crkvene elite u Hrvatskoj.

"Podižu se spomenici, imenuju se ulice i trgovi po ustaškim zlikovcima i koljačima, stvara se atmosfera koja podseća na kraj tridesetih ili kraj osmadesetih godina prošlog veka, stvara se animozitet u odnosu na drugog koji kao da treba da dovrši ono što nije okončano u maju 1945, odnosno u avgustu 1995. godine", rekao je Ristić.

Kada je riječ o prognanima, Ristić je naglasio da je potrebno stvoriti atmosferu da se ti ljudi osjećaju prihvaćenim u Srbiji kao svojoj matičnoj zemlji i učiniti sve da bude otklonjena stigma koja je stavljena na njih u Hrvatskoj.

"Stvoriti atmosferu da se ti ljudi osećaju prihvaćenim u društvu u kojem jesu, u Srbiji kao svojoj matičnoj zemlji i sve učiniti da ta stigma, koja je stavljena na njih u hrvatskom društvu od političke elite da se radilo o teroristima, pobunjenicima, o ljudima trećeg reda, koje je trebalo eliminisati - otkloniti znanjem, istinom, insistiranjem na činjenicama i hrabrim i odlučnim svedočenjem o onome što se desilo i u maju i u avgustu 1995. na većem delu hrvatske teritorije", rekao je Ristić.