"Zahtijevamo od Vlade Crne Gore da iz dalje procedure u razumnom roku povuče Prijedlog zakona i pripremi novi koji će biti u saglasnosti sa dostojanstvom Crne Gore i međunarodnim standardima o slobodi vjeroispovijesti. Ukoliko Vlada to što skorije ne učini, mi ćemo još odlučnije saborno istupiti u odbrani svojih svetinja i zakonskih prava", navedeno je u poruci Trojičindanskog sabora, koju je pročitao vladika Joanikije. 

Prema njegovim riječima, više je nego jasno da se Prijedlogom zakona priprema otimanje hramova i pljačka crkvene imovine i to sa zlokobnim i nesagledivim posljedicama. 

Vladika Joanikije naveo je da je Prijedlog zakona pripremljen jednostrano, da su Crkva čijim predstavnicima nije omogućeno učešće u Radnoj grupi za izradu zakona, što predstavlja presedan svoje vrste. 

Prema navodima iz poruke Sabora, zakon nije u funkciji civilizovanog i pravno utemeljenog regulisanja prava na slobodu vjeroispovijesti i pravnog položaja Crkve i vjerskih zajednica već isključivo protiv Crkve i elementarnih prava i sloboda pravoslavnih sveštenika i vjernika. 

U poruci je istaknuto da postoje i druga pitanja koja duboko vrijeđaju dostojanstvo počev od toga da se Crkva i vjerske zajednice na prikriven način zapravo prikazuju kao kriminalne organizacije. 

"Stvar je dovedena do apsurda, jer se Crkva koja je vjekovima sa svojim narodom i dobrotvorima gradila, čuvala i obnavljala svetinje služeći u njima Svete službe Božje, optužuje da je navodno `nezakonito stekla pravo svojine nad pravoslavnim hramovima i crkvenim zemljištem` iz vremena Kraljevine Crne Gore", navodi se u poruci. 

Sa današnjeg Sabora je poručeno da Crkva ne traži nikakve privilegije, niti bilo kakve zabrane već samo i jedino poštovanje prava na slobodu vjere i imovinu svih, pa i Pravoslavne crkve i njenih vjernika u državi koju su stvarali i za koju su ginuli njihovi preci sa crnogorskim mitropolitima na čelu. 

Sabor je saglasan da je Crnog Gori potreban novi zakon koji reguliše ovu oblast, ali smatra da Prijedlog ovog zakona, u značajnom broju njegovih odredbi, predstavlja suštu suprotnost svemu što je sloboda vjere, tolerancija i dijalog. 

"Novi zakon mora da bude u funkciji svake vjere i svih vjera zajedno, svakoga vjernika pojedinačno i svih zajedno, a ne protiv jedne vjere, Pravoslavne crkve, njenih episkopa, sveštenika, monaha, monahinja i vjernika, kako je već u javnosti prepoznat Prijedlog zakona", istaknuto je u poruci. 

Sabor za odbranu svetinja SPC održan je danas na platou ispred Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici povodom nedavno usvojenog Prijedloga zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. 

Mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije rekao je u besjedi da postoje dvije vrsta sabora, sabor oko oko života, obasjan vječnom svjetlošću, i sabor oko smrti i ništavila. 

"Samo ta dva sabora postoje na Zemlji od Hristovog vremena do danas i postojaće do kraja svijeta i vijeka", naglasio je mitropolit. 

On je istakao da se sabiraju ljubavlju jednih prema drugima, ali i prema onima koji ih mrze, progone i pokušavaju da svoje lažne zakone nameću ljudima, posebno Crkvi Božijoj. 

Prema njegovim riječima, zli i opaki sabor, sabor dioba i mržnje neprekidno progoni one koji se sabiraju u ime Gospodnje, o čemu je govorio Gospod u Jevanđelju. 

"Ovaj sabor je lijek od bratoubistva i bogoubistva i poziv svima na zajednicu sa živim Bogom i zajednicu koja je sačuvana na ovakvim saborima kroz drevna vremena", poručio je mitropolit Amfilohije. 

Umirovljeni vladika zahumsko-hercegovački Atanasije poručio je crnogorskoj vlasti da odustane od zakona i otimalja imovine SPC. 

On je saopštio istorijat kako je ćivot Svetog Vasilija dospio u Manastir Ostrog i istakao da Crnogorci ne treba da ljute Hercegovce. 

"Nemojte nas ljutiti, jer možemo uzeti ćivot Svetog Vasilija Ostroškog u prenijeti ga u Hercegovinu, u njegovo rodno mjesto", poručio je vladika Atanasije. 

Prethodno je u Sabornom hramu u Podgorici služena Sveta arhijerejska liturgija uz molitveno učešće hiljada vjernika iz svih krajeva Crne Gore. 

Liturgiju su služili mitropolit Amfilohije i episkopi budimljansko-nikšićki Joanikije, raško-prizrenski i kosovsko-metohijski Teodosije, mileševski Atanasije, buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo, zahumsko-hercegovački Dimitrije, dioklijski Metodije i umirovljeni zahumsko-hercegovački Atanasije sa mnogobrojnim sveštenstvom.