Ali, sve su nadležne službe dale jasno upozorenje da se iz sigurnosnih razloga obdukcije trebaju vršiti uz odgovarajuću zaštitnu opremu kako se ne bi zarazili zdravstveni djelatnici.

Koliko se često provode obdukcije u Hrvatskoj?

Takva je praksa bila i u Hrvatskoj. Obdukcije su se do sada provodile samo u posebnim slučajevima kada je trebalo dodatno potvrditi je li zaražena osoba uistinu preminula zbog covida-19.

Primjera radi, sedam dana nakon smrti prve žrtve koronavirusa u Hrvatskoj, stigli su nalazi obdukcije koji su potvrdili da je ugostitelj Nino Kernjus, vlasnik poznate konobe Astarea u Brtonigli, preminuo od covida-19.

"Mogu vam potvrditi da je patološki nalaz umrle osobe iz Istarske županije pokazao da se radi o smrti od covida-19", rekao je krajem marta direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.

Obdukcija se trebala izvršiti i nad 17-godišnjom Splićankom koja je preminula u oktobru, ubrzo nakon zaraze koronavirusom, no koja je imala i druge bolesti te je bilo potrebno utvrditi tačan uzrok njene smrti.

Ali, obdukcija se u tom slučaju nije održala, kako piše Slobodna Dalmacija, jer "KBC Split nema adekvatnu obdukcijsku dvoranu za obavljanje obdukcije nad onim pacijentima koji su bili pozitivni na koronavirus. Jedina obdukcijska sala za obdukcije pacijenata koji su bili pozitivni na covid-19 u Hrvatskoj postoji u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" u Zagrebu."

Capak je komentarisao učestalost i razloge za provođenjem obdukcija zaraženih covidom-19 u programu N1. Kazao je kako se smatra da su od korone umrli oni koji su pozitivni na koronu i nema drugog jasnog uzroka smrti.

Potvrdio je da se obdukcije u pravilu ne rade jer je takvo uputstvo WHO-a, nego da je u Hrvatskoj napravljeno tek nekoliko tih obdukcija kada je sud to naložio kako bi se utvrdio tačan uzrok smrti.

Kako znamo je li neko preminuo od koronavirusa ako su obdukcije rijetke?

Mnogi se mogu zapitati kako onda, ako se obdukcije provode samo u posebnim slučajevima, možemo znati je li osoba umrla zbog zaraze koronavirusom ili je uzrok njene smrti neko drugo oboljenje. To posebno važi za osobe starije životne dobi koje često imaju više ozbiljnih bolesti.

Kao što je Index već pisao, ideja je da patolozi ocjenjuju bi li bolesnici poživjeli duže da se nisu zarazili. Primjera radi, neki čovjek može biti onkološki bolesnik, međutim, zarazi se covidom-19, stanje mu se pogorša i on umre. U takvom slučaju utvrđuje se je li covid-19 glavni uzrok smrti, odnosno bi li pacijent samo s rakom mogao poživjeti još koju godinu da se nije zarazio virusom.

U hrvatskom zakonodavstvu, kao i u brojnim drugim, postoji definisano izvještavanje o smrti. Postoje propisani obrasci i procedure kojima se smrt prijavljuje, a ta procedura je usuglašena sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.

U slučaju smrti osobe koja je bila pozitivna na covid-19, patolog dobija svu dokumentaciju i gleda koji je vodeći uzrok smrti. On uz sva stanja koja je bolesnik imao procjenjuje što je ključno doprinijelo smrti. Kliničari imaju dovoljno kliničkih znakova koji su specifični i povezani s covidom-19 da bi znali je li covid-19 glavni problem.

Kada postoje odgovarajući simptomi i kada postoji potvrda za covid-19 testiranjem, to je medicinskim radnicima dovoljno da zaključe da je covid-19 bio uzrok smrti.

Rezultati obdukcija – šta covid-19 čini našem organizmu

Mada su početkom travnja neke zdravstvene ustanove, zbog zabrinutosti za sigurnost medicinara, bile skeptične prema obdukcijama onih koji su pozitivni na covid-19, uskoro su promijenile mišljenje, piše DW.

"Treba izbjegavati unutrašnji pregled preminule osobe, obdukcije ili druge mjere pri kojima se proizvode aerosoli", pisalo je početkom aprila na internetskoj stranici Instituta Robert Koch (RKI). Ova institucija, koja je na saveznom nivou odgovorna za nadzor i borbu protiv zaraznih bolesti, kasnije je promijenila svoje mišljenje.

Potpredsjednik Instituta Lars Schaade u junu je rekao da je takva procedura ispravna, pogotovo ako je bolest nova, da se obdukcije rade u što je moguće većoj mjeri - ali uz odgovarajuće mjere sigurnosti.

Međutim, nisu se svi patolozi držali prvobitne preporuke RKI-ja. Klaus Püschel, direktor Instituta za sudsku medicinu pri Univerzitetu medicinskom centru Hamburg-Eppendorf, od 22. marta do 11. aprila obavio je obdukciju 65 preminulih pacijenata koji su bili zaraženi virusom covida-19. Od tog broja, 46 ih je ranije imalo bolesti pluća, 28 je imalo bolest drugih unutrašnjih organa ili presađenih organa. Deset je patilo od dijabetesa ili gojaznosti, deset od raka i 16 je bilo dementno. Neki od preminulih su imali istovremeno i više navedenih bolesti.

Nalazi pokazuju da su oni koji imaju više hronični bolesti skloniji razvijanju težih simptoma zaraze covidom-19.

"Fizičko stanje nekog pojedinca važniji je faktor od dobi. Starost sama po sebi nije bolest. Starije osobe su češće bolesnije, ali trebamo gledati trenutno zdravstveno stanje osobe u trenutku zaraze", kazao je Püschel.

Stručnjaci su tokom studije Pulmonary post-mortem findings in a series of COVID-19 cases from northern Italy: a two-centre descriptive study koja je u junu objavljena u časopisu Lancet, analizirali patološke karakteristike u plućnim tkivima pacijenata koji su umrli od covida-19.

Promatrali su uzorke plućnog tkiva 38 pacijenata koji su između 29. februara i 24. oktobra umrli od koronavirusa u dvije bolnice u sjevernoj Italiji.

Svi slučajevi su pokazali značajke difuznog alveolarnog oštećenja (DID), što je uključivalo zagušenje kapilara, nekrozu pneumocita i slično. Uglavnom, naučnici su primijetili kako je kod umrlih od covida-19 prevladavala lezija pluća, odnosno difuzno oštećenje alveola.

Krvni ugrušci u svakom organu

Studija Megakaryocytes and platelet-fibrin thrombi characterize multi-organ thrombosis at autopsy in COVID-19: A case series, koja je takođe objavljena u časopisu Lancet, navodi kako su u organima pacijenata umrlih od koronavirusa pronađeni krvni ugrušci.

"Zgrušavanje nije bilo samo u velikim žilama već i u manjim. To je bilo dramatično jer, iako smo to možda očekivali u plućima, našli smo krvne ugruške u gotovo svakom organu koji smo pogledali u našem obdukcijskom istraživanju", rekla je doktorica Amy Rapkiewicz za CNN.

Autopsije su takođe pokazale nešto neobično o megakariocitima ili velikim stanicama koštane srži. One obično ne kruže van kostiju i pluća, rekla je Rapkiewicz.

"Pronašli smo ih u srcu i bubrezima, jetri i drugim organima", rekla je. "U značajnijem broju na srcu, megakariociti stvaraju trombocite koji učestvuju u zgrušavanju krvi."