Hrvatska se suočava s ozbiljnom demografskom krizom, a brojke koje posljednjih mjeseci objavljuju stručnjaci i nadležna ministarstva sve više potvrđuju ono što građani već godinama osjećaju – nema ko raditi, nema ko rađati.
Zemlja se ubrzano prazni, a u borbi s nestašicom radne snage, sve više se okrećemo uvozu stranih radnika.
Na loše stanje u državi upozorava i preduzetnik i investitor Nenad Bakić u objavi na Fejsbuku.
“Još jedan mjesec katastrofalnih demografskih podataka. 13 % manje rođenih nego prosjek 2017–2019. Misteriozan pad, najveći u istoriji, počeo je od marta 2022. (začeća od juna 2021.) nakon što je situacija bila stabilna 2017.–2020”, napisao je Bakić.
Njegova objava izazvala je niz komentara korisnika, koji i sami depresivno gledaju na proces koji se događa u Hrvatskoj.
“Planirana zamjena stanovništva… Gle čuda, od 2022. počeo rat u Ukrajini, i malo Ukrajina, malo Azija… Praktično imamo isti broj stanovnika, samo što je domicilnog pučanstva sve manje i manje. Zašto zamjena stanovništva? To je već neki viši cilj kojim se upravlja iz Brisela ili Pariza”, bio je jedan od komentara.
Drugi pak ističu kako je situacija loša već duže vrijeme:
"Ako se malko odmaknemo i pogledamo kako se mijenjao broj novorođenih u Hrvatskoj od 1950, onda izgleda kao da je to proces koji traje već barem 75 godina. Samo prije o tome nismo toliko razmišljali, jer je još uvijek bilo više rođenih nego umrlih. Kao da ipak nije kriva ni ЕU, ni Ursula, ni vakcina za KOVID", napisao je jedan korisnik.
“Pa ne mogu ni sebe prehraniti, kako će djecu i porodicu formirati?! Poslove sa fakultetom u najbogatijim firmama plaćaju 1.300 evra. Kako da kupe sve za bebu, stan, auto i hranu?", upitao je drugi.
"Sve ide planiranom dinamikom. Ostvariće se predviđanje nestanka hrvatske nacije između 2050. i 2070. Ovo je potvrda da se na tome radi ubrzano, kako bi se ovdje naselili narodi nekadašnjih kolonija bivših kolonijalnih sila. Hrvatska nikada nije bila kolonizator, ali kvote mora ispuniti. Ti ljudi dolaze sa svojom kulturom i tradicijom, i ne vidi se trud da se prilagođavanja našoj kulturi. Jer nije planiran opstanak našeg naroda. Volio bih da me neko demantuje, to bi me izuzetno radovalo", dodao je još jedan.
Da situacija nije dobra, još u decembru je u razgovoru za "N1" komentarisao profesor i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić.
"Demografija je skoro kao matematika, to su sve neki prosjeci. Mi sad gubimo stanovništvo, a kad gledamo koje stanovništvo gubimo, to su mladi. A oni su reprodukcijska snaga koja treba rađati djecu. Gubimo bazu”, rekao je Jurčić.
Procesi u demografiji su inače jako dugotrajni, poručio je.
"Imamo takav slučaj da više ljudi umire nego što ih se rađa. To je najgora situacija u hrvatskoj istoriji”, rekao je Jurčić i dodao da se prije 20-ak godina rađalo oko 50 hiljada ljudi, a danas 30 hiljada.
"Da bismo mi zaustavili odlazak naših ljudi, moramo imati politiku kreiranja perspektivnih radnih mjesta u Hrvatskoj”, kaže Jurčić i dodaje da je Hrvatska nekoliko puta pokušala napraviti industrijsku politiku, ali da su to uvijek bili loši dokumenti.
Što se tiče države i oni su svjesni da nešto treba hitno napraviti da ne bismo izgubili domicilno stanovništvo. U tom kontekstu, iz Vlade dolaze najave mogućeg uvođenja univerzalnog dječijeg doplatka, za svu djecu, nezavisno o prihodima roditelja. Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić već je ranije istakao da dosadašnji model dječijeg doplatka “više nije vrijedan spomena”.
“Ja bih bio zadovoljan da svako dijete do 18. godine ima iznos koji će biti primjeren, a to je otprilike najmanje 100 evra”. rekao je ministar Šipić.
Poređenja radi, u Njemačkoj roditelji na svako dijete dobijaju 259 evra mjesečno. U Hrvatskoj, pak, iznosi se kreću između 30,90 i 61,80 evra – i to samo za one čiji dohodak po članu domaćinstva ne prelazi određeni prag. Sada se razmatra model podrške koji bi zamijenio dosadašnju socijalnu logiku – doplatak bi dobivala sva djeca, bez izuzetka.
Početkom jula ove godine poslali smo upit Ministarstva demografije i useljeništva u kojoj je fazi izrada novog zakonskog rješenja o univerzalnom dječijem doplatku. Tada su nam odgovorili da kontinuirano prate i analiziraju sprovođenju Zakona o doplatku za djecu kako bi pristupili predlaganju odgovarajućih promjena, a sve u cilju daljnjeg proširenja broja korisnika i djece za koje se ostvaruje pravo na doplatak za djecu.
Programom Vlade Hrvatske predviđeno je povećanje iznosa doplatka za djecu za sve grupe korisnika. Pri tom, napominju iz Ministarstva, svaka planirana mjera, kako bi postigla očekivani rezultat u smislu podsticanja demografske obnove i osnaživanja položaja porodica, mora biti rezultat analize i prethodne procjene učinaka uz osiguranje adekvatnih budžetskih sredstava za njeno sprovođenje.
Radi postizanja toga cilja, navode, neophodno je primijeniti kompletan pristup u kojem će se sagledati svi aspekti i razmotriti različiti modeli uređivanja sistema doplatka za djecu u odnosu na postojeće korisničke grupe, a sve kako bi mjere bile pažljivo ciljane i usklađene s drugim mjerama u području podrške porodicama. U tom smislu razmatraju i mogućnosti uvođenja doplatka za svu djecu kako bi ovaj vid podrške bio porodična, a ne više samo socijalna podrška u zavisnosti od dohodovnog cenzusa domaćinstva.
Ministarstvo je 14. marta 2025. formiralo radnu grupu, te se u ovoj fazi analiziraju modeli doplatka za djecu na nivou svih članica ЕU kako bi se odabrao najbolji model za Hrvatsku u kojem bi sva djeca bila obuhvaćena doplatkom, ali koja počiva na nivou socijalne pravednosti, da onim porodicama koji imaju manja primanja dopadne više novca (pomoći) i obrnuto. To čine, kažu, i u skladu s preporukama Еvropske komisije o suzbijanju siromaštva i socijalne isključivosti djece.
“Pred nama je donošenje krovnog Zakona o demografskoj obnovi i Zakona o dječjem doplatku. Cilj donošenja krovnog Zakona o demografskoj obnovi je uspostavljanje sveobuhvatnog zakonodavnog i institucionalnog okvira koji će omogućiti efikasno upravljanje demografskim promjenama na svim nivoima vlasti, od nacionalnog do regionalnog i lokalnog nivoa. Zakon će omogućiti koordinaciju i praćenje efekata demografskih mjera temeljenih na strukturisanim podacima, alatima i pokazateljima. U Ministarstvu se interno usaglašava opseg novog krovnog zakona, a u sklopu Instrumenta tehničke podrške Еvropske komisije dogovorena je i podrška OЕCD-a u izradi zakona kroz različite analize, preporuke i uključivanje svih dionika u participativni proces izrade ovog zakona. U drugoj polovini 2025. godine planirane su aktivnosti prikupljanja podataka, izrada analiza te se do kraja godine očekuje i prvi nacrt teksta zakona”, rekli su iz Ministarstva, prenosi "Dnevno".
