Hrvatska agencija za nadzor finansijskih usluga (HANFA) utvrdila je da su lizing kuće, mahom u vlasništvu banaka, suprotno potpisanom ugovoru i potpuno neosnovano povećavale rate otplate korisnicima lizinga.
Prevara teška 700 miliona kuna (93 miliona evra), utvrđena je za period od 2008. do 2020. godine, a prevareno je oko 50 hiljada klijenata, prenosi portal Indeks.
Nedozvoljeno ponašanje prema korisnicima lizinga je prijavila nadležnim hrvatskim organima bivša zaposlena u Rajfajzen Lizingu, Sanja Mehinović, koja je predala dokumentaciju na osnovu koje je regulator utvrdio nepravilnosti i nezakonitosti.
Ona je, u intervjuu za portal Indeks rekla da je menadžment Rajfajzen lizinga, u kojem je radila od 2007. do 2018 godine na različitim menadžerskim funkcijama, "dijelio klijente na glupe i pametne", pri čemu rate otplate nisu neosnovano povećavane "pametnim" klijentima iz straha da bi mogli da otkriju prevaru.
S druge strane, ovoj drugoj grupi klijenata ta lizing kuća neopravdano i jednostrano mijenjala fiksni dio kamatne stope (maržu) u aktivnim ugovorima o lizingu, a da za to nije imala jasnu podlogu u ugovornim odredbama ni opravdane razloge. O izmjenama, korisnici lizinga nisu ni obavještavani, iako je to bilo izričito propisano.
Ipak, pojedini iz ove druge grupe su otkrili prevaru, a menadžment Rajfajzen Lizinga je, prema njenim riječima, sklapao nagodbe s njima kako ostali klijenti ne bi saznali da plaćaju više nego što treba.
Mehinović je rekla da hrvatsko Ministarstvo finansija, koje ima odjeljenje za kontrolu lizinga, uopšte nije reagovalo na njenu predstavku i dokaze protiv lizing društava.
Kontrola koju je povodom njene prijave sprovela HANFA u Rajfajzen Lizingu pokazala je takođe da su klijenti bili podijeljeni u dvije grupe, čime su potvrđeni navodi Mehinovićeve.
Mnogi klijenti, kako se čini, ipak neće moći da budu obeštećeni jer HANFA tvrdi da je većina slučajeva zastarjela. Procjenjuje se da će klijentima, koji su prevareni za 700 miliona kuna, biti vraćeno tek nešto više od 20 miliona kuna (oko 2,7 miliona evra).
Advokat koji zastupa oštećene, Igor Metelko, izjavio je za Indeks da tvrdnje o zastarijevanju većine slučajeva ne stoje, jer niti su vođeni sudski postupci niti su donošene sudske odluke u vezi sa ovim, na osnovu kojih bi rok zastarijevanja počeo da teče.
Tvrdnja da su lizing kuće u obavezi da vrate samo 20-ak miliona kuna, kako objašnjava, posljedica je pogrešnog tumačenja opšteg roka zastarijevanja, na osnovu kojeg bi korisnici lizinga imali pravo na povrat preplaćenih iznosa samo unatrag za posljednjih pet godina, a ne za cijeli sporni period, počev od 2008.
- Nije sporno trajanje navedenog roka, već kada počinje njegov tok. Prevedeno na predmetne slučajeve lizinga, zastara za sve preplaćene mjesečne rate, nezavisno od toga od kada datiraju, ne samo da nije nastupila nego još nije počela ni da teče. Naprotiv, počinje da teče tek kada se u svakom pojedinom sudskom postupku putem sudske odluke utvrdi ništavost sporne ugovorne odredbe o jednostrano promjenjivoj kamatnoj stopi - rekao je Metelko.
