"Prirodno je da se prvo Ustavnom sudu Crne Gore podnese inicijativa za ocjenu ustavnosti tog zakona, a da kasnije, ako bude potrebe i iscrpu se domaća pravna sredstva, uslijedi obraćanje Evropskom sudu za ljudska prava", rekao je Leposavić na predavanju u Institutu za međunarodnu politiku i privredu.

Prema njegovim riječima, u javnosti je taj Zakon već protumačen kao zakon o imovini, jer, kako je naveo, vodi ka ukidanju imovine SPC do njenog oduzimanja, što je pitanje njenog opstanka i funkcionisanja.

On je rekao i da je pitanje imovine SPC vještački nametnuto kao sporno jer je njena svojina zakonita, legalna, pa je zato Zakonom o vjeroispovijesti predviđen ak hod postupak samo za nju.

Kako je objasnio, ovaj zakon je suprotan stotinama postojećih stranica propisa u crnogorskom pravnom sistemu, kojima je regulisano i pitanje svojine.

"Crkva nema ništa protiv da, ukoliko neko osporava da je to njena svojina, pokrene postupak i da taj tako nešto proba da dokaže na sudu", rekao je Leposavić, navodeći da je donosilac zakona to izbjegao propisujući postupak koji ne postoji nigdje u uporednom pravu.

Kako je naveo, odredba o svojini podsjeća na nacrt zakona o kulturnoj baštini koji je sačinila Priština, ali je trenutno ad akta.

"Cilj, motiv zakona o vjeroispovijesti je politički. Mi insistiramo na pravnoj dimenziji, ako se ne dozvoli da se tretira kao pravno pitanje onda znači da prava više nema", rekao je Leposavić, prenose Vijesti.

On je naveo da je Venecijanska komisija imala osam primjedbi na zakon u dijelu koji se odnosi na imovinu, prije nego je donijet, ali da je vlast Crne Gore privatila samo jednu.

"Protesti okupljaju ljudi različitih nacionalnih i političkih opredjeljenja, kao i drugih vjeroispovijesti, jer ljudi shvataju značaj problema", izjavio je Leposavić.