"Hrvatska više od 14 godina otvoreno krši Aneks G Bečkog sporazuma o sukcesiji pod nazivom "Privatna stečena prava", u kojem je precizirano da svim građanima i pravnim licima mora biti priznata, zaštićena i vraćena imovina koju su imali na dan 31. decembar 1990. godine u jednoj od država nasljednica bivše SFRJ", naveo je Linta. 

On je u pisanoj izjavi za medije istakao da se u istom aneksu navodi i da će bilo kakvo oduzimanje imovine učinjeno nakon posljednjeg dana 1990. godine biti ništavno. 

Linta je pozvao Vladu Srbije da se obrati Komitetu UN za ljudska prava i drugim međunarodnim organizacijama sa zahtjevom da Hrvatska konačno počne da primjenjuje Aneks G Bečkog sporazumja o sukcesiji. 

On je ukazao da stotine hiljada protjeranih Srba i drugih oštećenih građana, kao i stotine srpskih firmi i drugih institucija, ne mogu više od dvije decenije da sudskim putem ostvare svoja imovinska prava u Hrvatskoj. 

"Brojni primjeri jasno potvrđuju da u Hrvatskoj postoji etnički motivisano pravosuđe čiji je cilj legalizacija otimačine srpske privatne i javne imovine. Zbog toga Hrvatska sistematski krši i međunarodno pravo i sopstveni Ustav", upozorio je Linta. 

On je ukazao da, prema međunarodnom pravu i Ustavu Hrvatske, Bečki sporazum o sukcesiji, kao međudržavni sporazum, koji je potvrđen u hrvatskom Saboru marta 2014. godine i parlamentima ostalih država nasljednica bivše Jugoslavje, ima jaču pravnu snagu od domaćih zakona. 

Ministarstvo državne imovine Hrvatske objavilo je prije tri dana javni poziv kojim daje u zakup odmarališta i druge nekretnina na Jadranu. 

Na spisku je 15 nekretnina, odmarališta i pratećih objekata na primorju Hrvatske, čiji su vlasnici preduzeća iz Srbije i BiH, a u zakup se daju na 30 godina. 

I prije nego što je usvojen u Saboru, ovaj zakon je izazvao veliko nezadovoljstvo u Srbiji i BiH jer to u praksi znači da državnu imovinu pravnih lica iz drugih republika bivše SFRJ, Hrvatska može dati na upravljanje trećim osobama na rok od 30 godina.