Tu se navodi da je došlo do izvjesnog zastoja u normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, kao i da ovaj zastoj može imati negativne implikacije po EU i NATO. Ukratko, prijedlog je da se izvrši mala korekcija adminstrativnih granica kao vid ustupka Srbiji iz kojeg bi se mogla izvući višestruka korist po sve zemlje u regionu, ali i za međunarodne činioce.

"CEAS predlaže da prvi korak ide u pravcu razmatranja opcije korekcije administrativne linije između Srbije i Kosova ,u najvećem dijelu duž linije sadašnje četiri opštine (Severna Mitrovica, Zvečan, Zubin Potok i Leposavić) sa srpskim stanovništvom na sjeveru Kosova, bez ikakve ideje o razmjeni teritorija koja bi podrazumijevala opštine s albanskim stanovništvom na jugu Srbije. Nakon toga bi odmah slijedio sveobuhvatni sporazum o normalizaciji odnosa. Prijedlog o korekciji administrativne linije nema nikakve veze s idejom etničkog razgraničenja. Ta pitanja se mogu riješiti na međunarodnoj konferenciji, ili u nekom drugom formatu, čiji bi politički pokrovitelj trebalo da budu zemlje članice NATO. Na konferenciji, osim usvajanja sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova, koji bi morao uslijediti odmah po korekciji administrativne linije, pored BiH i Hrvatske, trebalo bi da budu pozvane Albanija, Makedonija i Crna Gora", stoji između ostalog u prijedlogu koji je prenio nedeljnik „Ekspres“, dodajući da je ovakav prijedlog naišao na pozitivne signale u NATO i američkom Stejt departmentu.

"Studija se odmah našla i na sajtu „Democracy digest“, glasilu famoznog „National endowment for democracy“, uticajnog američkog „think tanka“, vrlo aktivnog u političkim procesima u Vašingtonu", navodi se.

Diplomata Zoran Milivojević napominje da bi eventualna podjela Kosova otvorila i mnoga druga pitanja.

"Prvo, dobro je što oni uvažavaju da se bez Srbije ne može riješiti kosovsko pitanje i da se Srbiji mora izaći u susret i ići ka kompromisu, a to podrazumijeva i interese Srbije povezane sa sjeverom Kosova i ZSO. A drugo, ideja oko podjela bilo je i ranije, međutim, zapadni centri izjašnjavali su se protiv toga zato što bi to otvorilo i druga otvorena pitanja na Balkanu oko granica i ne bi se samo moglo zaustaviti na kosovskoj priči. Takođe, išlo bi se u pravcu etničkih granica i išli bismo u prilog onome što govore Hoti i prištinski zvaničnici o jugu Srbije, o razmjeni teritorija, a to nije realno i to Srbiji ne pada na pamet", kaže diplomata.

Sa druge strane, prof. dr Miroslav Bjegović, dekan Fakulteta bezbjednosti u Novom Sadu, kaže da bi poruku NATO-a trebalo da shvatimo kao dobronamjernu.

"Pomalo iznenađujuću, ali i zanimljivu poruku su uputili NATO zvaničnici, s obzirom na to da NATO predstavlja vojni savez, a ne političku organizaciju. Ali, to je ujedno i dobronamjerna poruka upućena albanskoj i srpskoj strani da je i dalje moguć kompromis koji podrazumijeva da bi i jedna i druga strana trebalo nešto da izgube. Ovu poruku možemo smatrati dobronamjernom i Vlada bi trebalo ozbiljno da razmisli o njenom pravom značenju. Lično sam mišljenja da bi za obe strane moguća podjela teritorije bila najispravnije rješenje koje bi dovelo do konačnog rješenja problema Kosova i dugoročnog mira i stabilnosti na prostorima Balkana", navodi on.

Ivica Dačić, ministar spoljnih poslova Srbije, više puta iznio je stav da je podjela Kosova i Metohije najbolje rješenje koje bi odgovaralo i Albancima.

"O podjeli govorim desetak-petnaest godina i mislim da je to jedino moguće i brzo rješenje", ponovio je Dačić za "Alo!" više puta, navodeći da bi Srbija za to imala podršku i Vladimira Putina, predsjednika Rusije.