Na inicijativu Litvanije, 12 država članica EU potpisalo je pismo u kojem traže da se evropskim sredstvima omogući finansiranje ograda i prepreka na spoljnim granicama EU, kako bi se lakše borilo protiv ilegalnih migracija.

Osim Litvanije, to pismo su potpisale Austrija, Bugarska, Kipar, Češka, Danska, Estonija, Grčka, Mađarska, Letonija, Poljska i Slovačka.

"Mislim da Evropa nije blizu takvoj odluci jer to mora biti zajednička odluka svih država članica. Što se Hrvatske tiče, mi smo, zbog specifičnosti našeg susjedstva, gdje žive i Hrvati i zbog dobrosusjedskih odnosa koje nastojimo ostvariti, od početka govorili da se ne zalažemo za podizanje žica i ograda", rekao je Božinović.

U pismu u koje je uvid imala agencija Frans pres, a koje potpisuju ministri unutrašnjih poslova 12 zemalja, kaže se da je "podizanje fizičkih barijera učinkovita mjera zaštite granica koja služi interesima čitave EU, ne samo zemalja na prvoj crti".

Oni naglašavaju da "nadzor granica ne sprečava pokušaje ilegalnih prolaza", u pismu koje su poslali potpredsjedniku EK Margaritisu Šinasu i komesarki za unutrašnje poslove Ilvi Johanson.

"Ta legitimna mjera trebalo bi bude dodatno i adekvatno finansirana iz evropskog budžeta", naglašavaju ministri u pismu.

Hiljade migranata prelaze granicu

Više hiljada migranata prešlo je posljednjih mjeseci granicu između Bjelorusije i EU, u Litvaniji, Letoniji i Poljskoj. EU optužuje režim bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da orkestrira te prolaze, u znak odmazde za evropske sankcije.

Poljska i Litvanija počele su podizati ogradu s bodljikavom žicom na dijelu granice s Bjelorusijom. Mađarska je takvu ogradu na granici sa Srbijom podigla u vrijeme migrantske krize 2015.

Ministri unutrašnjih poslova u petak su raspravljali i o prijedlogu da se uredba o dubinskim provjerama i zadržavanju migranata na granici izdvoji iz paketa prijedloga o migracijama i azilu, kako bi se donekle pomaknula stvar s tim prijedlogom u vezi s kojim države članice nikako da postignu saglasnost.

Tom se prijedlogu protive mediteranske zemlje i zemlje Višegradske grupe, koje insistiraju na tome da se dogovor postigne o cijelom paketu.

Zemlje koje se tome protive traže da se prije svega nađe odgovor na pitanje jesu li migranti, kada dođu u EU, stigli na teritoriju pojedine države članice ili na teritorij EU kao cjeline.

Ako je odgovor na to pitanje da su ušli na teritoriju EU, onda mora postojati solidarnost svih članica, a ne da teret njihovog prihvatanja padne na zemlje koje se nalaze na spoljnim granicama, smatraju one.

Ministar Božinović kaže da je upravo to razlog zašto se ne može prihvatiti prijedlog o izdvajanju te uredbe iz cijelog paketa.

(Index.hr)