Dok su radnici Zagrebačkog holdinga finiširali uređenje zelene površine uz Jarunsku cestu u Zagrebu gdje je u četvrtak oko 23 sata pala sovjetska bespilotna letjlica Tupoljev TU-141 Striž i izazvala glasnu eksploziju, u emisiji U mreži Prvog na Hrvatskom radiju komentarisali su istragu koja treba utvrditi ko je i zašto poslao letjelicu i kakva je tačno vrsta bombe bila u njoj.
"Kao što je većina medija u Hrvatskoj objavila, mi smo većinu letjelice tokom jučerašnjeg dana iskopali. Prilikom iskopavanja došli smo do novih saznanja koja nisu bila poznata u početnoj fazi. Znači, nađeni su fragmenti aviobombe za koju još ne znamo sve detalje. Ali, po svemu što sad znamo, riječ je o aviobombi ruske proizvodnje koja je imala težinu od 120 kilograma. S tim što je u tih 120 kilograma bilo oko 40 kilograma eksploziva", rekao je savjetnik ministra obrane, general Željko Živanović, prenosi "24sata.hr".
"Ta bomba je prilikom penetracije letjelice eksplodirala ispod zemlje. Krater nije tako velik upravo zbog strukture tla u koji se letjelica zabila, a i vrste bombe. Znači, bomba je imala kumulativni karakter tako da se nije raspršila, nego se kumulativni mlaz proširio u dubini zemlje. To je sve ono što zasad znamo", kazao je Živanović i na pitanje voditeljke je li to zvanično potvrđeno odgovorio:
"Velika je vjerovatnoća da je tako. Analiziramo fragmente bombe i vjerujem da ćemo tokom ovih dana na temelju njih sastaviti cijelu bombu i onda ćemo to prezentirati hrvatskoj javnosti".
Neki vojni analitičari kažu da je to bila eksplozija sistema za samouništenje opreme i podataka.
"Ta letjelica je prvobitno imala namjenu obavještajnog karaktera, prikupljanje podataka. Uz to, ona ima određene senzore. Oni su vjerovatno imali neki mehanizam samouništenja da ne bi došli u ruke protivnika, ali po ovome što sad znamo postoje određene prerade u toj letjelici i velika je vjerovatnoća da je riječ o aviobombi", rekao je savjetnik Marija Banožića.
Ali vojni analitičar Marinko Ogorec s Univerziteta Velika Gorica nije se složio s njim.
"Vrlo je malo vjerovatno da je detoniralo 40 kila eksploziva, a da se to nije čulo vani i nije izbilo na površinu na bilo koji način. Eksplodirala je blizu zgrade, 30-50 metara, da se nije čulo. Mislim da je to vrlo malo vjerovatno. Nadam se da će istraga pokazati o čemu se tu zapravo radi", kaže on.
Šta bi se dogodilo da je letjelica udarila u neki dio studentskog doma?
"To bi bila katastrofa! Da je udarila i s tzv. bombom i bez tzv. bombe, bila bi katastrofa. Radi se o letjelici koja je praktično veličine jednog aviona i koja bi napravila izuzetno veliku štetu. Bilo bi i velikih ljudskih žrtava, srušila bi i zgradu, svašta bi tu bilo. Imali smo jako puno sreće da je ostala bez goriva i pala na prostor gdje nije napravila veliku štetu", kazao je Ogorec.
Franko Vidović, predsjednik saborskog Obora za odbranu iz Kluba socijaldemokrata, govorio je o problemima u komunikaciji.
"Ovog momenta, isključivo zbog utvrđivanja činjeničnog stanja, bitno je šta se nalazilo na toj letjelici. Ono što je doista bitno je kako ta letjelica uopšte dospjela u hrvatski vazdušni prostor. Dakle, preletjela je Rumuniju, Mađarsku i stigla u Hrvatsku. Pritom smo, bez obzira na to je li u njoj postojala bomba ili ne, imali golemu sreću. Ta je letjelica kinetičkom energijom, da je udarila u bilo koju zgradu, o studentskom domu neću ni govoriti, to su najcrnje misli, bilo bi itekako žrtava", kazao je i nastavio:
"Nije se smjelo dogoditi, a mislim da se dogodio propust u uzbunjivanju i obavještavanju kod NATO-a. Dakle, ako je letjelica zabilježena na radarima, a vjerovatno savjetnik ministra odbrane ima više podataka o tome, onda se nikako nije moglo dogoditi da ne dođe do hrvatskih službi nekakav vid uzbune. Naš par MIG-ova, bez obzira na to što je noć, vjerujem da bi se digli i srušili tu letjelicu odmah nakon prelaska granice. Ovako je ostalo premalo vremena za takvo nešto", rekao je.
