Dolić kaže da je na toj listi bilo dvadesetak prijavljenih, od kojih je do sada procesuirano njih sedam-osam, dodajući da je među prijavljenima bio i Ružnić, osumnjičen za ratni zločin protiv čovječnosti u predmetu "Atif Dudaković i drugi". 

"Sve rezultate do kojih smo došli tokom istraživanja, video i pisanu dokumentaciju, predali smo Haškom tribunalu i domaćem sudu koji je osudio neke ljude. Haški tribunal nije ništa preduzimao jer je, prema mom mišljenju, tada bio u bliskim odnosima sa tadašnjim vlastima u Sarajevu", naglasio je Dolić. 

On smatra da je konačno došlo vrijeme da se o svim počinjenim zločinima može normalno razgovarati i pravedno suditi. 

"Mislim da je došlo vrijeme da se to konačno obavi, da nema političkih pogodbi kojih je, nažalost, bilo i u istraživanjima i u optužnicama, kao i unutar naših sukobljenih strana i sa međunarodnom zajednicom", naveo je Dolić. 

Hasan Ružnić osumnjičen je da je tokom operacije takozvane Armije BiH pod nazivom "Sana 95" u Bosanskom Petrovcu pobio zarobljene Srbe i da je tada bio pratilac komandanta Petog korpusa takozvane Armije BiH Atifa Dudakovića. 

Tužilaštvo vodi istragu protiv Ružnića kojeg tereti da je u svojstvu pripadnika Vojne policije Petog korpusa takozvane Armije BiH počinio zločin protiv čovječnosti nad žrtvama srpske nacionalnosti u Bosanskom Petrovcu 15. septembra 1995. godine. 

Na tom lokalitetu, prema navodima Tužilaštva, strijeljano je i ubijeno najmanje 40 srpskih civila i vojnika koji su se prethodno predali. 

Ružnić je osumnjičen da je lično učestvovao u strijeljanju i pojedinačnim ubistvima preživjelih. 

On je jedan od 17 osumnjičenih u predmetu "Atif Dudaković i drugi", a njegovim izručenjem su svi osumnjičeni dostupni pravosuđu BiH. 

U toku je sudski proces i protiv Dudakovića. Svjedoci su potvrdili da je Dudaković lično naredio ubistva većeg broja srpskih vojnika i civila, ali mu pritvor, ipak, nije određen. 

U zapisniku sa suđenja Dudakoviću opisano je kako su 15. septembra 1995. godine, ulaskom u Bosanski Petrovac, pripadnici različitih jedinica Petog korpusa dovodili zarobljene srpske vojnike i civile koje su pronalazili kod kuća, njih najmanje 46, na lokaciju iza tadašnjeg motela "Radoč" na ulazu u taj grad. 

Navedeni su iskazi više svjedoka koji su vidjeli šta se dešavalo na toj lokaciji. Jedan od njih je rekao da je prije dovođenje zarobljenika kod motela "Radoč" bila iskopana masovna grobnica. 

U zapisniku, između ostalog, piše i da je jedan svjedok vidio Dudakovića u kolima u neposrednoj blizini motela kako ispituje nekoliko zarobljenih srpskih vojnika, da bi ubrzo nakon toga dao jasnu naredbu da budu strijeljani. 

Iz Republičkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina naveli su da 8.000 stranica dokumentacije o zločinima Dudakovića i drugih, te 15 lokacija masovnih i 208 pojedinačnih grobnica, potvrđuju razmjere zločina. 

U tim akcijama u opštinama Bosanski Petrovac, Bihać, Krupa, Sanski Most i Ključ ubijeno je oko 870 srpskih civila i 400 vojnika, a spaljeno je više od 30 sela. 

RTRS je 2006. godine objavila video snimak nastao u okolini Gline i Dvora na Uni 7. i 8. avgusta 1995. godine na kome se vidi da se pripadnici vojnih formacija "Crne mambe" iz Hrvatske i odreda "Hamze" iz BiH, koji su bili pod Dudakovićevom komandom, "obračunavaju" sa srpskim vojnicima i civilima koji tokom "Oluje" napuštaju Krajinu. 

Na snimcima se vidi i da Dudaković naređuje strijeljanje zarobljenika i paljenje srpskih sela u nastavku akcije "Oluja" 16. i 17. septembra 1995. godine. 

Vlasti Republike Srpske su još 2006. godine podnijele krivičnu prijavu protiv Dudakovića za ratne zločine nad Srbima, ali on je do danas na slobodi.