Izvor Srpskainfo iz MUP Republike Srpske otkrio je da je Despotović svojim mulama govorio “mrak jede ljude” u slučaju da neko i pomisli da novac zadrži za sebe.

U dobro osmišljenoj prevari korištena je infrastruktura kladionica u Republici Srpskoj preko čijih računa je izvučeno više stotina hiljada maraka.

Despotović, koji je inače po struci informatičar i njegovi saučesnici, u periodu od maja do decembra 2020. godine unijeli su maliciozni fajl- virus kojim su stavili pod kontrolu M:telovu aplikaciju “m:go”.

– Nakon toga, korištenjem malicioznog fajla upravljali su podacima o uplati za pripejd usluge, gdje su dopunjavani pripejd brojevi bez realnog novčanog pokrića, a zatim putem SMS poruka preko VAS servisa, dio uplate sa prethodno dopunjenih pripejd brojeva telefona prebačen je na nalog kreiran kod pravnih lica “Mozzart” d.o.o. i “Meridian Tech” d.o.o. na ime različitih osoba – navodi se u istražnoj dokumentaciji.

Svjedok saučesnik

Izvor iz MUP Republike Srpske otkrio je za Srpskainfo da je jedan od saslušanih svjedoka do detalja opisao način rada Despotovića.

Iz iskaza ovog svjedoka moglo se uočiti da je u kriminalnoj organizaciji najvjerovatnije bio i jedan Afro-Amerikanac čiji identitet za sada nije poznat.

– Svjedok je inače u rodbinskim vezama sa Despotovićem, a istražiocima je ispričala da ju je Stanislav u maju prošle godine prvi put kontaktirao i zatražio da na svom telefonu instalira aplikaciju “Signal”. Ubrzo je Stanislav svoju rođaku upoznao sa detaljima budućeg plana – objasnio je izvor Srpskainfo iz istrage.

Stanislav je svojoj rođaki rekao da su Rumuni provalili u sistem “Mozzart kladionice” i da se vrše isplate samo uz ličnu kartu, pa je ovaj svjedok u nekoliko navrata ponovila kako nije znala da učestvuje u kriminalnim radnjama.

Za usluge preuzimanja novca sa računa kladionice Despotović je plaćao 15 odsto, pa je tako sa iznos od 1.000 maraka koji se podigne, mula za sebe mogla ostaviti 150 maraka.

Svjedok je ispričala kako je uspjela kontaktirati nekoliko prijatelja koji su takođe pristali da na svoja imena otvore račune u kladionici “Mozzart”.

Despotović je posebno pazio da njegov identitet ne bude otkriven prilikom predaje novca.

– Poruke koje sam dobijala od Stanislava sadržavale su ime kladionice, ulicu, kod i iznos novca koji se trebao podići. Kada bi mi Stanislav poslao ovu poruku, onda je slao ime, ili moje ili mojih prijatelja, na koje je izvršena uplata novca. Stanislav je insistirao da iz telefona brišem podatke o pošiljacu, odnosno njegove podatke – objasnila je tokom saslušanja pred istražiocima rođaka prvoosumnjičenog za kompjuterske prevare “teške” 660.000 maraka. Rođaka Despotovića otkrila je istražiocima i kako su prve uplate na otvorene račune u kladionici bile po 500 maraka, a nakon podizanja novac bi stavljala u bijelu kovertu i odnosila na različite lokacije među kojima je bila i benzinska pumpa na ulazu u Prijedor iz pravca Banjaluke.

Misteriozni Afro- Amerikanac

Isplate su bile sve veće, a mule su sa računa u kladionici jedne prilike podigle iznos od čak 20.000 maraka.

Ovoga puta novac je trebao biti predan ispred lokala u centru Banjaluke.

– Stanislav me je putem aplikacije “Signal” obavijestio da dođem na parking ispred lokala u centru Banjaluke gdje će me čekati “Audi Q” crne boje, dao mi je i broj tablica. Rekao mi je da na pod kod suvozačevog mjesta ostavim kovertu s novcem. Kada sam prišla autu, ono se otključalo i ja sam po dogovoru u auto ubacila novac. Želim da napomenem da je na istom mjestu u autu već bilo novca spakovanog u kesu – ispričala je istražiocima rođaka Despotovića.

Nakon što je ostavila novac, sa kolegama koji su bili u pratnji, rođaka je sjela u lokal, a zatim je za jednim od susjednih stolova primjetila Despotovića koji je bio u društvu Afro-Amerikanca, te dvojice muškaraca u dobi od oko 40-ak godina.

Osim različitih lokacija u Prijedoru i Banjaluci, Despotoviću je novac predavala i u svojoj kući.

Prema njenom priznanju, za Despotovića je preko svojih kontakata- mula pribavila novac u ukupnom iznosu od oko 100.000 maraka.

Ostatak novca, Despotović je najvjerovatnije pribavio preko drugih uvezanih mreža saučesnika širom Republike Srpske.

Problemi

Problemi u kriminalnoj mreži počeli su u julu prošle godine, kada je kladionica počela blokirati račune preko kojih je isplaćivan novac.

Međutim, Despotović je ubrzo počeo otvarati račune kreirane na lažne lične podatke u drugoj kladionici “Meridian”. Ovaj novac ipak, nije mogao biti podignut sa računa, jer su službenici tražili prethodno uvid u lična dokumenta.

Dvije sedmice uoči hapšenja, Despotović je kontaktirao svoju rodicu i pitao da li je prati policija, odnosno da li se neko raspitivao oko cijelog slučaja, na šta mu je rođaka odgovorila da se “apsolutno ništa ne dešava”.

Pritvor

Osnovni sud u Banjaluci odredio je jednomjesečni pritvor Stanislavu Despotoviću (35) iz Doboja zbog sumnje da je počinio krivično djelo kompjuterska prevara i oštetio kompaniju “M:tel” za 660.000 maraka.

Pritvor je određen zbog bojazni da će osumnjičeni boravkom na slobodi uticati na svjedoke, te sakriti ili uništiti dokaze.

Prijeti im do 10 godina zatvora

Osim Stanislava Despotovića, u akciji MUP Republike Srpske kodnog naziva “Skripta” privedeni su Dragan P. iz Modriče, Titoslav D. iz Laktaša i Slavica D. iz Prijedora. Oni su nakon saslušanja pušteni da se brane sa slobode.

Akciju “Skripta” izveli su policijski službenici Odjeljenja za visokotehnološki kriminalitet Uprave kriminalističke policije MUP Republike Srpske, tokom koje su obavljeni i pretresi na šest lokacija na području Prijedora, Doboja, Modriče i Laktaša.

U pretresima je pronađeno i oduzeto više predmeta koji će biti predmet daljeg krivičnog postupka mobilni telefoni, kompjuteri, laptopi, kompjuterska oprema, SIM kartice.

Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu kompjuterska prevara podnesen je protiv Despotovića i troje privedenih saučesnika.

Za krivično djelo kompjuterska prevara u Republici Srpskoj zaprijećena je kazna do 10 godina zatvora.

Naime, prema članu zakona koji pobliže određuje visinu zatvorske kazne, za materijalnu štetu koja prelazi 30.000 maraka može se izreći minimalna kazna od dve godine i maksimalna 10 godina zatvora.