Doboj slavi 80 godina oslobađanja od njemačke okupacije. Put do slobode nije bio lak, a o stradanju svjedoči Spomen-kosturnica u parku. Čuva kosti 184 boraca i civila, među kojima su i narodni heroji i ustanici, mahom Srbi.
"To se može vidjeti po imenima na spomen-kosturnici, ali i samom ustanku više od 90 odsto, prva ustanička puška je bila u Osječanima, okupljanje je bilo na Preslici, tako je narod dobojskog kraja dao značajan doprinos ustanku“, kaže predsjednik SUBNOR-a Doboj Dalibor Đurić.
Najbolje to znaju potomci. Pamte priče predaka o diverzijama i iscrpljujućim borbama.
"Najviše je spasilo kad su digli voz municije. Žestoke su borbe bile jer bio je Švabo zauzeo teritoriju i nezavisno šta ko misli Cvijetin Todi je spasio Ozren i Trebavu“, kaže Vaskrsija Spasojević.
"Moj otac je pričao poslije kako je bio na Ozrenu, kakav je bio život tada i da su se herojski stvarno borili i izborili se“, kaže Stojanka Devčić.
Doboj je i u Drugom svjetskom ratu imao geostrateški značaj. Zbog toga su u njemu bile skoncentrisane okupacione snage. Oslobađanje se odvijalo na samim prilazima gradu iz pravca Gračanice i Tešnja.
"U samom gradu nije bilo uličnih borbi jer se tada ujedno i njemačka armija povlačila prema sjeveru odnosno Beču“, kaže kustos istoričar Mirko Cvijanović.
Na području dobojske opštine u narodnooslobodilačkom ratu od 1941. do 1945. godine život je dalo 646 boraca. Brojka je veća uz stradale u Jasenovcu i drugim stratištima.